Pobuna unutar Europske komisije: Četiri odjela protiv novog poreza na prerađenu hranu

Prijedlog uvođenja EU poreza na visoko prerađenu hranu i pića bogata mastima, šećerom i solju izazvao je snažan otpor unutar same Europske komisije, pokazuju dokumenti u koje je Euractiv imao uvid. Iako je porez zamišljen kao mjera za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, najmanje četiri ključna odjela Komisije izrazila su ozbiljne primjedbe.

Ideja o uvođenju europskog poreza prvi se put pojavila u nacrtu EU plana za kardiovaskularno zdravlje, koji bi trebao biti predstavljen 16. prosinca.

Prema prvoj verziji dokumenta, koju je izradio povjerenik za zdravstvo Olivér Várhelyi, do 2026. godine predviđeno je uvođenje nameta na visoko prerađene prehrambene proizvode, hranu s visokim udjelom masti, šećera i soli, te alkoholna pića tipa "alcopops". No prijedlog je naišao na širok otpor unutar Komisije.

Poljoprivreda, industrija, proračun, porezna uprava - svi protiv

Glavna uprava za poljoprivredu (DG AGRI) upozorila je na "ozbiljne zabrinutosti", podsjećajući da je Komisija u svojoj "Viziji budućnosti poljoprivrede i hrane" obećala najprije provesti temeljitu studiju o utjecaju ultraprerađene hrane prije donošenja bilo kakvih mjera.

Povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen izjavio je kako je rasprava o porezu u tijeku, ali da bi "priuštivost hrane za potrošače trebala biti naš glavni kriterij". Naglasio je i da postoje alternative, poput snižavanja PDV-a na ekološke proizvode.

EU postigla politički dogovor o pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike

Glavna uprava za unutarnje tržište i industriju (DG GROW) također je istaknula da plan treba znatna poboljšanja u "znanstvenoj preciznosti". Posebno ističu da je potrebno više istraživanja o tome u kojoj mjeri sama prerada hrane negativno utječe na zdravlje. Upozorili su i da bi se mnoge države članice mogle pozvati na načelo supsidijarnosti i same uvoditi poreze na nacionalnoj razini.

Glavna uprava za proračun (DG BUDG) dala je negativno mišljenje, navodeći da bi uvođenje novog poreza 2026. moglo "ozbiljno ugroziti" već ionako teške pregovore o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje nakon 2028.

Porezne promjene moguće tek nakon 2034.?

Štoviše, i proračunski sektor i Glavna uprava za poreze (DG TAXUD) upozorili su na nejasnoće oko toga bi li ovaj porez predstavljao "novi vlastiti prihod" Unije. DG TAXUD izrazio je čak i "snažne rezerve".

Kako se navodi u nacrtu plana, porez bi zahtijevao poseban zakonodavni postupak i jednoglasnu potporu svih država članica, što ga čini iznimno teškim za usvajanje.

Na sastanku Kolegija povjerenika u srpnju, povjerenik zadužen za poreznu politiku Wopke Hoekstra izjavio je da bi porezi na proizvode s visokim udjelom soli i šećera mogli biti opcija, ali tek u okviru budućeg dugoročnog proračuna, nakon 2034. godine.

Dok se prijedlog priprema za službeno predstavljanje, čini se da bi se Várhelyijev plan mogao suočiti s ozbiljnim preprekama prije nego što dobije ikakvu političku potporu. Pitanje poreza na nezdravu hranu time postaje jedno od najkontroverznijih zdravstveno-političkih pitanja nadolazećeg razdoblja u EU-u.