Pitali smo stručnjake: Kivi trebamo jesti cijeli s korom?

Jeli ste kivi, no jeste li ga ikada konzumirali cijelog, s korom?

Jesti ga cijelog može biti izuzetno korisno za zdravlje jer kora sadrži većinu vlakana, vitamina i antioksidansa, navode pojedini portali, između ostalog i fenix-magazin.de.

Je li ga sigurno konzumirati kao takvog?

Izv. prof. dr. sc. Ivona Elez Garofulić s Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Zagreb kaže da je kora kivija jestiva i ne sadrži sastojke koji bi je činili neprikladnom za prehranu. "Štoviše, bogata je vlaknima, vitaminom C, folatima te polifenolnim spojevima s antioksidacijskim djelovanjem koji pozitivno utječu na zdravlje", navodi za portal foodfacts.news.

Osobe s bubrežnim bolestima bi trebale izbjegavati konzumaciju kore

Međutim, objašnjava, ono što potrošače često odbija jest specifična tekstura kore i njezine sitne dlačice koje mogu izazvati neugodan osjećaj u ustima. No, postoji nekoliko načina kako to izbjeći – dlačice se mogu jednostavno ostrugati tijekom pranja, a moguće je i odabrati sorte kivija s glađom korom.

"Također, konzumacija cijelog ploda u obliku smoothija smanjuje osjet hrapavosti i dlačica", otkriva ova profesorica dodajući da iako je kod nas najčešće dostupan zeleni kivi postoje i sorte zlatnog koje imaju tanju, glatku koru bez dlačica te su iznimno bogate vitaminom C.

S druge strane, Elez Garofulić napominje da se postavljaju i određena pitanja o sigurnosti konzumacije kore. Kao i kod većine voća, briga se odnosi na moguće ostatke pesticida, ali se ova vrsta voća redovito nalazi na "Clean Fifteen" listi plodova voća i povrća s najmanje ostataka pesticida prema podacima Američkog ministarstva poljoprivrede (USDA) i Environmental Working Group (EWG) što znači da je, uz uobičajeno pranje, siguran za konzumaciju.

Kako kaže, drugi potencijalni problem je sadržaj oksalata, posebice kalcijevog oksalata koji je najviše prisutan u kori i sjemenkama. Netopljivi oksalati mogu izazvati osjećaj bockanja u ustima, dok topljivi mogu biti problem za osobe s bubrežnim bolestima, pa bi ta populacija trebala ograničiti ili izbjegavati konzumaciju kore kivija.

Što se tiče alergijskih reakcija, dodaje, kora nema značajno veći alergeni potencijal od samog mesa ploda. Glavni alergeni kivija su proteini aktinidin i kivelin čije su koncentracije više u mesu nego u kori što znači da bi osobe s poznatom alergijom trebale izbjegavati cijeli plod bez obzira na koru.

"Zaključno, kora kivija nutritivno je vrijedna i korisna za zdravlje, ali njezino uključivanje u prehranu ovisi o osobnim preferencijama, načinu pripreme i zdravstvenom statusu pojedinca", ističe zagrebačka profesorica.

Kao i svaku vrstu voću i povrća, potrebno je oprati prije konzumacije

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kažu da se kod nas najčešće konzumira onaj zeleni koji ima hrapavu koru s grubim dlačicama stoga nije ugodne teksture ako se konzumira u svježem stanju s korom. "Kao i svo drugo voće, može sadržavati ostatke pesticida u kori jer ona kao krajnji vanjski sloj može apsorbirati pesticide korištene tijekom procesa uzgoja, a specifičnost ploda svake sorte odnosno dlakavost kore može utjecati i na količinu herbicida", objašnjavaju.

U svakom slučaju, pojašnjavaju, količina ostataka pesticida na kori kivija općenito ovisi o tome radi li se o konvencionalnom ili ekološkom uzgoju te je iznimno važno jesu li se proizvođači pridržavali propisanih količina i vremena primjene sredstava. Primjerice, ako se tretira sredstvima za zaštitu bilja u fazi razvoja ploda većina ostataka tih sredstava biti će u kori.

Kora, osim ostataka pesticida može sadržavati i patogene mikroorganizme, navode iz HAPIH-a

Kako saznajemo, prema dostupnim podacima, općenito se smatra voćem s niskim sadržajem pesticida u usporedbi s drugim proizvodima, a što se Republike Hrvatske tiče, iz HAPIH-a navode da su provedene službene kontrole na ostatke pesticida pokazale da je u 2023. godini za jedan uzorak kivija s utvrđenom količinom iznad maksimalno dozvoljene količine (MDK) zatražena inicijalna procjena rizika (zbog utvrđenih ostataka ditiokarbamata) te je u 2024. godini također za jedan uzorak s utvrđenom količinom iznad MDK zatražena inicijalna procjena rizika, a radilo se o pesticidu glifosatu.

Prema njihovim riječima, provedena procjena rizika pokazala je da opasnosti za zdravlje potrošača konzumacijom kivija nema iako uzorci nisu bili sukladni propisanima.

"U konačnici, iako kora sadrži vlakna i hranjive tvari, sadrži i više ostataka pesticida od unutrašnjosti ploda, a pravilnim i temeljitim pranjem ili guljenjem možemo značajno smanjiti njihovu prisutnost", naglašavaju iz HAPIH-a upozoravajući da kora može sadržavati i patogene mikroorganizme te kao i kod svakog voća ili povrća koje se konzumira s korom, bez obzira konzumira li se svježe, termički obrađeno ili kao napitak, potrebno je prethodno dobro oprati koru.

Izvrstan je dodatak uravnoteženoj prehrani, s korom ili bez nje

Stručnjaci ove Agencije navode da se kod osjetljivih ljudi konzumacija kore ne preporučuje zbog teksture koja može izazvati iritacije usne šupljine i grla, kao i osobama s bubrežnim bolestima i s alergijama, čime se slažu s mišljenjem prof. Elez Garofulić.

No, podsjećaju da je općenito visoko nutritivna i nisko energetska namirnica bogata, između ostalog, fenolima, flavonoidima i vitaminom C. "Dobar je izvor vlakana, vitamina, minerala, naročito kalija i prirodnih enzima te unatoč svojoj slatkoći ima niski glikemijski indeks odnosno oko 50, što ga čini dobrim izborom za dijabetičare", otkrivaju.

Dodaju da kada govorimo o utjecaju kivija na naše zdravlje, šest relevantnih studija, EFSA - in Panel za prehranu, novu hranu i alergene u hrani navodi da postoje znanstveni dokazi kako konzumacija oko 200 grama mesa kivija ili dva velika ploda na dan pridonosi održavanju normalne defekacije.

Iz HAPIH-a napominju da je zbog svoje nutritivne vrijednosti izvrstan dodatak uravnoteženoj prehrani, bilo kao međuobrok, dodatak napitcima ili sastavni dio doručka, s korom ili bez nje.

"Ako zbog okusa ili teksture kora nekome nije privlačna za jelo može se primjerice napraviti smoothie od cijelog kivija", predlažu dodajući da se na kraju konzumacijom ovog voća zajedno s korom doprinosi i smanjenju nastanka otpada od hrane.

Voće za večeru: Zdrav izbor ili pogrešna navika?

Tvrdnja da se kivi treba jesti cijeli s korom jer ona sadrži obilje vitamina i minerala, djelomično je točna. Kao i kod svake vrste voća i povrća, postoji opasnost od kontaminacije ostacima pesticida i patogenim mikroorganizma koji se zadržavaju najviše na kori, stoga se u svakom slučaju preporučuje temeljito ispiranje plodova vodom, jeli ga mi s korom ili bez nje.

Uključivanje kore ove vrste voća u prehranu ovisi o osobnim preferencijama, načinu pripreme i zdravstvenom statusu pojedinca budući da osobe s bubrežnim bolestima i alergijama trebaju izbjegavati unos kivija s korom.