Ogulinska masnica - tradicionalno jelo postalo nematerijalno kulturno dobro

Ogulinska masnica postala je nematerijalno kulturno dobro. Rješenjem Ministarstva kulture i medija RH upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Javna prezentacija i demonstracija pripreme autentičnog kolača duboko ukorijenjenog u identitet ovog kraja, bit će u četvrtak, 14. kolovoza u 18 sati na Crvenom igralištu u Ogulinu.

Simbol tradicije

Ogulinska masnica, kažu, nije samo kulinarski recept, već dio žive baštine grada, simbol tradicije, zajedništva i generacijskog nasljeđa.

"Stoljećima prisutna na ogulinskim stolovima, u svečanim prilikama, blagdanima i obiteljskim okupljanjima, i s ponosom je prenosimo s koljena na koljeno. Ovim upisom, vrijednost te tradicije sada je i službeno prepoznata na nacionalnoj razini te se potvrđuje da nije riječ samo o receptu, nego živoj baštini“, ističu iz gradske uprave.

Priprema se od mekanog dizanog tijesta punjenog pirjanim lukom i jajima, a cijela je tajna u domaćoj svinjskoj masti koja joj daje onaj prepoznatljiv, pun okus.

"Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u ovom procesu, osobito Udruzi žena Ogulin, kao i svim čuvarima tradicije iz našeg kraja“, dodali su iz Grada.

U obrazloženju odluke se navelo da je to jelo za posebne prilike karakteristično za Podravinu, Slavoniju, Liku, Gacku, Ogulin, Prigorje i Kordun.

Navelo se i da je masnica osim kao kolač mogla poslužiti i kao zamjena za ručak i da se može pretpostaviti da je umijeće njene izrade stanovništvo prihvatilo kao dio srednjoeuropskog utjecaja, ali da se posebno treba istaknuti korištenje domaćih namirnica kao što su mast, jaja i vrhnje jer je to dostupno svakom kućanstvu, pa ju je svako mogao napraviti u vlastitom domu.

Osiguran kontinuitet

U obrazloženju je zapisano i da se umijeće pripreme prenosilo usmenim putem, ali da je to spomenuo i Marko Marulić u 16. stoljeću u djelu “Poklad i korizma”.

"Kao gastronomski simbol identiteta iznimno je važna za zajednicu i svjesni zajedničkih karakteristika ovog umijeća, ali ističući lokalne specifičnosti, stanovnici tih krajeva prenijet će na mlađe generacije znanje i umijeće, a kada to umijeće postane kulturno dobro, taj se kontinuitet osigurava“, zapisano je u obrazloženju odluke Ministarstva koju je potpisao ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine, Tomislav Petrinec.