Plastična ambalaža, boce i vrećice svakodnevno se odlažu, razgrađuju i tijekom godina raspadaju u sve manje čestice. Mikroplastika je već pronađena u morima, tlu i ribama, no još manje čestice, nanoplastika, tek su počele privlačiti pažnju znanstvenika
Plastika je postala sastavni dio svakodnevice, ali njezine posljedice sve se više osjećaju u prirodi i na našim tanjurima. Nova studija njemačkog Instituta za istraživanje biologije domaćih životinja (FBN) i Sveučilišta u Udineu otkriva da nanoplastika, sitne čestice plastike manje od jedne mikrometra, može završiti u stanicama goveda i svinja, čime se potencijalno narušava zdravlje životinja i kvaliteta mesa, objavio je Agrarheute.
Plastična ambalaža, boce i vrećice svakodnevno se odlažu, razgrađuju i tijekom godina raspadaju u sve manje čestice. Mikroplastika je već pronađena u morima, tlu i ribama, no još manje čestice, nanoplastika, tek su počele privlačiti pažnju znanstvenika.
Za razliku od mikroplastike (veličine od 1 mikrometra do 5 milimetara), nanoplastika je gotovo nemoguća za detekciju, a postojeće metode njezina otkrivanja u organizmima ljudi i životinja tek su u razvoju, upozoravaju stručnjaci iz FBN-a.
U laboratorijskim ispitivanjima, istraživači su otkrili da nanoplastika od polistirena prodire u stanične kulture goveda i svinja, uzrokujući promjene koje bi dugoročno mogle utjecati na funkciju stanica i zdravlje životinja.
Novi EU propisi o mikroplastici - stroža pravila od 2027. godin
Posebno su proučavane granuloza stanice kod goveda, ključne za plodnost, te mioblasti kod svinja, od kojih nastaje mišićno tkivo. Već male koncentracije nanoplastike dovele su do stvaranja mikroskopskih nakupina u stanicama, što bi moglo smanjiti plodnost i utjecati na razvoj mišićnog tkiva, odnosno na kvalitetu mesa.
Iako trenutno ne postoje dokazi o izravnoj opasnosti za ljudsko zdravlje, znanstvenici upozoravaju da se rizici ne mogu isključiti.
"Naša istraživanja pokazuju da nanoplastika nije samo okolišni problem, nego potencijalno i biološki rizik koji može utjecati na zdravlje životinja, a posredno i na ljude", istaknula je dr. Anja Baufeld iz radne skupine za staničnu fiziologiju i reprodukciju FBN-a.
Prema njezinim riječima, potrebno je dodatno istražiti kako se plastične čestice šire kroz prehrambeni lanac i koliki je njihov utjecaj na zdravlje.
Znanstvenici upozoravaju da se nanoplastika sve više pojavljuje u okolišu, no njezin utjecaj na poljoprivredu, prehranu i zdravlje ljudi tek treba temeljito ispitati. "Ovi prvi rezultati pokazuju koliko je važno ozbiljno shvatiti problem plastičnog onečišćenja, jer ono ne završava samo u moru, nego i u našim tijelima", zaključuje dr. Baufeld.
Tagovi
Autor
Milijarda jaja s farme koka nesilica Vuka: Žito grupa obilježila veliki proizvodni jubilej
Ako krumpir poprimi zelenu boju ispod kore opasan je za konzumaciju?
Je li točno da agrume ne bi trebali jesti za doručak?
Ukrajinska jaja iz kaveznog uzgoja i dalje stižu na europsko tržište kao ekološka?
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Nevjerojatna je činjenica da tamo 1900 godine životni vijek prosječnog Europljanina nije prelazio 40 godina. Europljani su živjeli između 30 i 40 godina. A nije bilo ni nanocestica plastika,ni zagađenja CO2,niti su ih avioni zaprasivali aluminijem,niti je u hrani bilo rezidua pesticida i herbicida a danas kad je hrana zaražena pesticidima i herbicidima,kad je more a sad vidimo i meso zagađeno nanopstikom kad nas truju raznoraznim cjepivima životni vijek prosječnog Europljanina je 76 godina. Kako racionalno objasniti da danas žele jesti ekološke proizvode jer žele zdravo živjeti a naši preci pred 70 - 80 godina su jeli upravo takve poljoprivredne proizvode proizvedene bez upotrebe umjetnih gnojiva, brz upotreba pesticida i herbicida,bez umjetnih zaslađivaca i pojačavaca okusa i živjeli su duplo krace od današnjeg čovjeka.