Maslina - drevno stablo koje hrani Mediteran

Maslina (Olea europaea) jedno je od najstarijih kultiviranih stabala na svijetu. Simbol mira, dugovječnosti i zdravlja, ona i danas oblikuje krajolike, prehranu i gospodarstvo Mediterana. Od neolitičkih nasada u Levantu do suvremenih maslinika u Andaluziji, Dalmaciji i Istri, maslina ostaje neraskidiva veza čovjeka i prirode.

Najstariji dokazi o uzgoju i preradi stari su između 6 i 8 tisuća godina, pronađeni na obali istočnog Mediterana, u današnjem Izraelu. Maslinovo ulje ubrzo je postalo dragocjena namirnica i ljekovito sredstvo. Stari Grci gradili su svoj identitet na "tekućem zlatu", Rimljani su razvili trgovinu i širenje nasada, dok su Bizant i arapski svijet održali kontinuitet maslinarstva kroz stoljeća.

Jedno od najdugovječnijih stabala

Riječ je ujedno i o jednom od najdugovječnijih stabala, a mnoga žive i više od tisuću godina. Njihova krivudava, skulpturalna stabla svjedoci su povijesti i promjena civilizacija. U španjolskoj pokrajini Jaén danas raste više od 60 milijuna stabala, čineći najveći nasad na svijetu i proizvodeći petinu svjetskog maslinovog ulja.

Najstarije poznato maslinovo stablo na svijetu nalazi se u selu Ano Vouves na otoku Kreta u Grčkoj. To je legendarna Maslina Vouves (grčki: Elia Vouvon), a i danas daje plodove. Prema znanstvenicima sa Sveučilišta na Kreti procjenjuje se da je stara i do 4.000 godina. Zaštićena je kao prirodni spomenik 1997. godine, a u obližnjoj kući iz 19. stoljeća otvoren je Muzej Vouves. Zanimljivo je da su njezine grančice korištene kao vijenci za pobjednike na Olimpijskim igrama u Ateni (2004.) i Pekingu (2008.)

I Hrvatska se može pohvaliti s jednom od najstarijih maslina na svijetu. Naime, u Nacionalnom parku Brijuni, na otoku Veliki Brijun nalazi se stablo staro oko 1.600 godina.

Globalna proizvodnja

Prema podacima Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), danas se u svijetu godišnje proizvede između 20 i 22 milijuna tona ovih plodova. Ogromna većina, oko 90 posto, koristi se za proizvodnju ulja, dok se 10 posto konzervira i konzumira kao stolna maslina.

Najveći proizvođači su zemlje Sredozemlja: Španjolska, Maroko, Turska, Egipat, Italija, Grčka i Tunis. Španjolska je apsolutni lider, ne samo da proizvodi najviše ulja, nego i diktira cijene na globalnom tržištu. Najveći izvoznik ulja je upravo Španjolska, dok su najveći uvoznici Sjedinjene Američke Države, Brazil, Japan i Kanada.

Stolnim maslinama prednjače Egipat i Turska, dok Grčka i Italija ostaju sinonimi za premium ulja i lokalne sorte s oznakama izvornosti.

Tekuće blago u boci

U svijetu postoji više od tisuću sorti, a svaka od njih daje ulje posebnih karakteristika.

Picual iz Andaluzije daje snažna, gorka i pikantna ulja bogata polifenolima, Arbequina nudi nježnije, voćne note, Koroneiki iz Grčke poznata je po intenzivnoj aromi i stabilnosti, Frantoio i Leccino u Italiji sinonimi su za eleganciju i uravnoteženost, a Kalamata je pak stolna maslina svjetske reputacije.

Okus i miris ulja variraju od zelene rajčice, svježih trava i badema do pikantnog završetka u grlu. Upravo ta raznolikost i bogatstvo čine ulje temeljem mediteranske prehrane, najzdravijeg prehrambenog obrasca prema brojnim znanstvenim studijama.

U Žrnovnici pronađeno stablo masline staro preko 1200 godina, ali ne samo ono

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj postoji preko 3.7 milijuna stabala raspoređenih na oko 17.300 hektara, a najviše ih je na otoku Braču (oko milijun), zatim Splitsko-dalmatinskoj županiji, te u Istri. Isti izvor navodi kako je u 2024. godini proizvedeno 54.414 tona, što je ogromno povećanje u odnosu na 2023. kada je urod bio nešto manji od 30.000 t.

U Bosni i Hercegovini se pretežito uzgaja u Hercegovini. U 2023. godini u BiH je registrirano 114.009 stabala masline, a ukupan prinos je bio 1.152 tone, stoji u izvješću Federalnog zavoda za statistiku.

U Srbiji, zbog nešto hladnije klime nema previše uvjeta za širu proizvodnju. Tek poneki pokusni i hobi-nasadi poput onog na Fruškoj gori najavljuju pokušaje uzgoja maslina.

Suvremeni izazovi

Maslinarstvo se suočava i s problemima. Klimatske promjene, sve češće suše i toplinski valovi prijete urodu. U talijanskoj pokrajini Apuliji, patogena bakterija Xylella fastidiosa desetkovala je milijune stabala. Tržište ulja bilježi velike oscilacije cijena, upravo zbog ovisnosti o vremenskim prilikama u Španjolskoj, koja proizvodi više od trećine svjetskog ulja.

Istodobno, raste potražnja za zdravom hranom, a s njom i interes za uljem vrhunske kvalitete. To otvara prostor manjim proizvođačima i regijama s fokusom na autentičnost i premium proizvode.

Maslina je više od kulture i gospodarstva. Ona je simbol Mediterana, znak mira i dugovječnosti, drvo koje okuplja obitelji u berbi i ujedinjuje narode kroz stoljeća.

Svaka kap maslinova ulja u sebi nosi priču staru tisućljećima, priču o ljudskoj upornosti, vezi s prirodom i potrazi za zdravljem i okusom. A ta priča, čini se, tek dobiva nova poglavlja.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Georgios Tsichlis, artistdesign.13}