Mali proizvođači se protiv velikih mogu boriti samo kvalitetom.
Drugog dana festivala tradicijskih sireva SirCrofest, koji za cilj ima promovirati domaću proizvodnju te pozicionirati hrvatske sireve na međunarodnom tržištu, na glavnom zagrebačkom trgu javnosti su se predstavili brojni domaći proizvođači sira.
Posjetiteljima je svoje proizvode predstavilo i eko-etno gospodarstvo Mlinski kamen u blizini Petrinje koje se bavi ekološkim uzgojem goveda i svinja.
"Ekološki proizvedeno meso i mlijeko prerađujemo u vlastitoj sirani i pogonu za preradu mesa. Prilikom proizvodnje sireva i mesnih proizvoda ne koristimo nikakve nepotrebne umjetne aditive i GMO pa naši proizvodi imaju karakteristike eko proizvoda", rekla nam je Jehona Krasniqi Morvaj, vlasnica eko-etno gospodarstva Morvaj.
Kupci su na štandu eko-etno gospodarstva Morvaj mogli uživati u dimljenom i nedimljenom siru od kuhanog mlijeka, punomasnom siru trapistu kao i mnogim drugim proizvodima. "Posebno smo ponosi na naše kuhane sireve s dodacima kao što su ljuta paprika, vlasac, vrganji", kaže Jehona.
Obitelj Morvaj većinu proizvoda iskoristi u svom restoranu, a dio se proda i na sajmovima poput SirCrofest. Osim nekoliko vrsta sireva, obitelj Morvaj kupcima nudi i svoje jogurte, kiselo mlijeko, maslac i kajmak. "Od mesa proizvodimo šunku, slaninu, banijsku kobasicu, salamu Mlinski kamen, mast i čvarke.
Posao je težak, radi se od jutra do mraka, ali sve se to izdrži. Sve bi bilo puno lakše kad ne bismo imali toliko problema s birokracijom za koju mi se ponekad čini kako uvijek ima problem za svako rješenje", smije se Jehona koja je usprkos problemima optimistična i nada se boljoj budućnosti.
U Zagrebu se na sajmu predstavio i OPG Lamot iz Đurmaneca, mjesta u blizini Krapine, koji je u nešto više od desetak godina od samo tri mliječne ovce došao do respektabilnog stada od kojeg se godišnje dobije 500 do 700 kilograma sira.
"Radimo sve vrste ovčjih sireva, od polutvrdih do kuhanih. Sireve prodajemo po sajmovima, na kućnom pragu i na prodajnim mjestima mini mljekare Veronika", kaže gospođa Branka sretna jer prodaju baš sve što proizvedu što im dobro dođe jer je samo suprug zaposlen. "Samo s njegovom plaćom teško bi izdraži pa nam ovo dobro dođe. Nažalost, samo od sira ne možemo živjeti, ali smo zadovoljni."
Pitamo Branku kako se njihov OPG uspijeva boriti s puno većom konkurencijom:
"Mali proizvođači se protiv velikih mogu boriti samo kvalitetom svojih proizvoda. Cijena našeg ovčjeg sira je dosta velika te ga sebi mogu priuštiti samo kupci visoke kupovne moći. Riječ je o zahtijevnim kupcima, koji će ako nisu zadovoljni kvalitetom brzo otići na drugu stranu gdje će dobiti bolju vrijednost za svoj novac. Nažalost, srednja klasa koja polako nestaje ne može sebi priuštiti naš proizvod. Dosta kupuju istranci pa mogu slobodno reći da je naš sir otišao na sve četiri strane svijeta.
Kao i većinu sirara i Branku ljuti država jer hrvatski sirevi moraju prolaziti dosta kontrola koje sirevi iz EU ne moraju: "Sirevi iz EU uopće ne moraju imati oznaku tvrdi, polutvrdi, mekani dok mi moramo strogo paziti na količinu vode u suhoj tvari inače plaćamo velike kazne."
Obitelj Lamot sirarstvom se počela baviti na poticaj Krapinsko-zagorske županije koja je u razdoblju od 2004. do 2006. pokrenula projekt proizvodnje hrvatskih autohtonih sireva na malim gospodarstvima Hrvatskog zagorja. U projekt je bilo uključeno čak 36 gospodarstava, a danas smo nažalost ostali samo mi, svi drugi su odustali od proizvodnje.
Obitelj Lamot je 2006. godine od Ministarstva poljoprivrede dobila 150 tisuća kuna što je bilo dovoljno za pokretanje mini sirane. "Naša mala sirana ima dnevni kapacitet od 100 litara ovčjeg mlijeka što je sasvim dovoljno za naše potrebe."
Pitamo Branku namjeravaju li se širiti kad je već tržište gladno njihovog sira. "Mislim da nećemo, zadovoljni smo s ovim što imamo i nadamo se da ćemo tako i nastaviti."
Tagovi
Autorica
Silva Filipović
prije 8 godina
"...gdje je kontrola za uvozne sireve?"Prejak je uvoznički lobi pa nam se događa to o čemu se konačno priča (mislim sad konkretno na salmonelu). Sve svjetsko smeće možete naći na policama trgovina u RH :(