Konjsko meso prodavali pod govedinu, kako spriječiti prijevare u prehrambenoj industriji?

Istraživači su došli do zaključka da analizom kriminalnih aktivnosti u vezi s hranom, mogu predvidjeti što bi moglo biti na meti prevaranata u budućnosti. Naime, prijevare u prehrambenoj industriji su česte, a provode se tako što se nekvalitetna hrana namjerno pogrešno označava i prodaje kao proizvod visoke kvalitete.

Primjer je jeftino konjsko meso, koje se prije pet godina prodavalo kao govedina širom Europe. Također,  u jednom istraživanju je utvrđeno da najmanje 14% testiranih uzoraka meda ne ispunjava standarde u čistoći.  To ugrožava i zdravlje potrošača i ekonomsku održivost proizvođača, prenosi Horizon magazine.

Prošle godine 353 izvještaja o nelegalnom pogrešnom označavanju

EU mreža koja se bavi ovim prijevarama prošle godine je primila 353 izvještaja o nelegalnom pogrešnom označavanju, dok ih je 2016. bilo drastično manje - 39.

"Gdje god postoji mogućost da netko zaradi novac, očekuje se prijevara s hranom. EU ima neke od najstrožih zakona koji se tiču ove teme, ali mislim da se to događa više nego što mislimo", rekao je dr. James Donarski iz britanske agencije "Fera Science".

Forenzičko računovodstvo i DNK sekvencioniranje za otkrivanje prevaranata

Istraživači koriste različite pristupe kako bi otkrili djelovanje prevaranata, ali i kako bi utvrdili što bi moglo biti njihova sljedeća meta. U tu svrhu se koristi i forenzičko računovodstvo. To je sistem ranog upozorenja, koji razmatra gdje postoje ekonomski motivi za prijevaru. Osmišljen je u okviru regionalnog projekta "FoodIntegrity". Analizira brojne faktore, kao što su podaci o više od 5.000 proizvoda u više od 200 zemalja, u nastojanju da identificira neobične financijske signale, kao što su nepravilne cijene i količine. 

Tri visoko rizična proizvoda su alkoholna pića, morski plodovi i maslinovo ulje. Prevaranti prodaju jeftina pića kao visoko kvalitetne brendove, pogrešno označavaju morske plodove kao skuplje vrste i razblažuju masilinovo ulje onima slabije kvalitete.

Kao druga metoda koristit će se DNK sekvencioniranje. To je napredna tehnika biološke provjere, koja brzo može utvrditi jesu li prehrambeni proizvodi izmijenjeni. "Na taj način će se omogućiti brža identifikacija lažnih proizvoda prije nego što preplave tržišta", naglasio je Donarski.

Izazovi u budućnosti

Ono što će biti izazov je očekivani rast proizvodnje hrane. Do 2050. godine prehrambena industrija će morati nahraniti devet milijardi ljudi, a to je vrlo privlačno i za kriminalne grupe. Također, potrošači očekuju svježe proizvode, neovisno od godišnjeg doba. To je stvorilo ovisnost o globalnom lancu opskrbe. Sve ovo omogućuje da lažni proizvodi prođu neprimijećeno, jer prijevara ne poznaje granice.