Kina uvela carine do 62 posto na europsku svinjetinu, udarac za proizvođače iz EU

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je uvođenje privremenih antidampinških carina na svinjetinu i svinjske prerađevine iz Europske unije.

Odluka je donesena na temelju preliminarne istrage kojom je, prema navodima Pekinga, utvrđeno da su proizvodi iz EU na kinesko tržište stizali po cijenama nižima od tržišnih. Carine se kreću od 15,6 do čak 62,4 posto, a na snazi će ostati dok se ne završi istraga, piše Farmer.

Europski proizvođači pod pritiskom

Prema procjenama krovne organizacije europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca i Unije proizvođača i poslodavaca mesne industrije UPEMI, odluka će imati teške posljedice za sektor svinjogojstva u EU. Kina je posljednjih godina bila jedno od ključnih izvoznih odredišta za europsku svinjetinu, a ograničavanje pristupa tom tržištu znači da će se u Europi stvarati veliki viškovi mesa.

"U prvom kvartalu ove godine tek je 20 posto europske proizvodnje svinjetine završilo na inozemnim tržištima. Istodobno bilježimo rast broja zaklanih životinja, ali bez povećanja potražnje. To znači da će se viškovi neminovno gomilati, a cijene padati", upozorava predsjednik UPEMI-ja Wiesław Różański.

Copa-Cogeca izrazila je "duboko žaljenje" zbog kineske odluke, naglasivši kako europski proizvođači nisu koristili dampinške prakse te da su u potpunosti surađivali u istrazi kineskih vlasti.

Politička dimenzija trgovinskog sukoba

Mnogi analitičari smatraju da se ne radi samo o gospodarstvu, već i o politici. Antidampinška istraga pokrenuta je prošle godine, ubrzo nakon što je EU počela razmatrati uvođenje carina na kineska električna vozila. Nedavne mjere protiv europskog konjaka pokazuju da se Kina koristi trgovinskim instrumentima kao oblikom pritiska u političkim pregovorima.

Predsjednik radne skupine Copa-Cogeca za svinjetinu Antonio Tavares oštro je reagirao. "Nedopustivo je da europski proizvođači svinjetine postanu kolateralna žrtva političkih sporova. Komisija mora preispitati trgovinsku strategiju i osigurati da se poljoprivredni sektor ne koristi kao pregovaračka karta".

Ekonomske posljedice osjetit će se i unutar EU. Ako se višak svinjetine ne uspije plasirati na druga tržišta, doći će do niza lančanih reakcija kao što je pad otkupnih cijena, pritisak na farme koje već rade s malim maržama, te destabilizacija cijelog lanca opskrbe mesom.

Globalni kontekst i dodatni rizici

Situaciju dodatno kompliciraju drugi trgovinski procesi. EU i SAD nedavno su sklopili dogovor o privilegiranom pristupu američke svinjetine europskom tržištu, dok se pregovori s državama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj) približavaju završnici. UPEMI upozorava da bi takvi sporazumi mogli dugoročno potaknuti premještanje proizvodnje u Južnu Ameriku, gdje su troškovi niži, a proizvodnja brže raste.

Ako se ostvari takav scenarij, europski uzgajivači mogli bi se suočiti s dvostrukim udarcem: zatvaranjem kineskog tržišta i rastom konkurencije izvan EU.

Odluka Kine dolazi u trenutku kada se europska svinjogojska industrija tek počela stabilizirati nakon godina pada cijena i problema s afričkom svinjskom kugom. Novi trgovinski sukob mogao bi poništiti dosadašnji oporavak.

Europska komisija zasad nije najavila konkretne protumjere, ali Copa-Cogeca i UPEMI pozivaju Bruxelles da reagira brzo i odlučno. Bez potpore institucija, upozoravaju, mnogi proizvođači mogli bi biti prisiljeni smanjiti proizvodnju ili potpuno napustiti sektor.