Kako je maslinovo ulje srušilo grčku ekonomiju!

Među brdima Kalamata, na južnoj obali grčkog poluotoka Peloponeza, proizvode se neke od najboljih maslina na svijetu. Od njih se dobiva ulje gotovo fluorescentno zelene boje, često opisano i kao tekuće zlato.

No, nakon prerade, velike količine ulja cisternama su odvežene ravno u more. Naime, u 2012. godini 60% grčke proizvodnje maslinovog ulja bilo je poslano u Italiju. Tamo je ulje pakirano u talijanske boce s talijanskim oznakama, a zatim je poslano širom svijeta. I naravno, većina profita vratila se u Italiju - prema konzultantskoj tvrtki McKinsey, Italija zadržava dodatnih 50% premije na grčku cijenu maslinovog ulja.

Slučaj grčkih maslinara

Zašto se to događa? O stanju u grčkoj poljoprivredi pisala su dva grčka proizvođača kada su pokušala izvesti ulje iz svoje zemlje.

Najprije nisu mogli pronaći niti jednog domaćeg proizvođača boca, stoga su bili primorani kupiti boce izrađene u Italiji. Budući da se radilo o velikoj investiciji, tražili su zajam, prilikom čega su iznova naišli na probleme. Najgora od svega za njih je činjenica da su zbog grčkih poreznih zakona morali platiti porez u 2015. godini za imovinu koju će posjedovati tek u 2016.

Priča ukazuje na neke od trajnih problema u grčkom gospodarstvu. Europski vjerovnici i dalje pregovaraju za mjere štednje i protive se opraštanju grčkih dugova, suprotno savjetovanju Međunarodnog monetarnog fonda. Pored naizgled beskrajnog duga i štednje, grčka ekonomija smanjila se za oko četvrtinu u proteklih pet godina, a nezaposlenost je narasla na 25%.

Krivac za lošu ekonomiju

No, ekonomska bijeda Grčke je također, u određenoj mjeri, izazvana vlastitim postupcima. Mnogi segmenti gospodarstva pretjerano su regulirani, a birokracija koči pokretanje novih tvrtki te odbija strance od ulaganja.

S druge strane, poljoprivredni sektor ima puno potencijala. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja te je gotovo u rangu s Italijom, koja je nakon Španjolske drugi najveći proizvođač. No, maslinovo ulje samo predstavlja gotovo desetinu poljoprivredne proizvodnje Grčke (Eurostat).

Grčka također izvozi med, vino, voće i povrće diljem svijeta i u tom segmentu može i mora učiniti mnogo više. Turizam je činio više od 17% grčkog gospodarstva u 2014. Većinom su to domaći turisti, što ukazuje na veliku priliku kod podizanja interesa u stranaca.

Poboljšati infrastrukturu

Zašto bi Grčka morala iskoristiti te mogućnosti? Ponajprije zbog financijske stabilnosti. Kreditno zamrzavanje ranije ove godine dodatno je otežalo stanje u prehrambenoj industriji, osobito u slučaju zamrzavanja uvoza potrebnih poljoprivrednih inputa, kao što su gnojiva, pesticidi i gorivo. Osim toga, Grčka nema dovoljno razvijenu infrastrukturu i potrebni su joj veći i moderniji proizvodni objekti i pakirnice, kako bi iskoristila svoje poljoprivredne kapacitete.

Lakša regulativa također bi pomogla grčkim tvrtkama da se natječu na međunarodnoj razini. Gotovo polovica svih grčkih proizvođača ima manje od 50 zaposlenika, a poljoprivredna gospodarstva gotovo su pet puta manja nego u EU. Uz vanjski dug na razini 175% ekonomija te nezaposlenost koja se približava 30%, stanje će i dalje biti dramatično za Grčku. No, čak i u ovim ekonomskim problemima, u poljoprivredi postoje mnoge mogućnosti koje Grčka mora iskoristiti.

Foto: depositphotos.com/jukai5