Jetrica je najbolja hrana za dugovječnost?

U posljednje vrijeme internet je preplavljen savjetima o najboljoj hrani za dugovječnost, a među preporukama koje se dijele na portalima i društvenim mrežama, ističe se tvrdnja da tu dominira - jetra odnosno jetrica.

Portal foodfacts.news pitao je stručnjake je li to istina.

"Nijedna namirnica sama po sebi ne može se proglasiti 'najboljom hranom' za zdravlje ili dugovječnost", kaže dr.sc. Lidija Šoher s Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek.

Istaknula je da iako postoje nutritivno bogatije namirnice, poput jetre, svaka ima svoje mjesto u kontekstu pravilne prehrane. Navodi da se ona temelji na načelima umjerenosti i raznolikosti, stoga konzumacija fokusirana na jednu nije preporučljiva.

Zaslužuje mjesto na tanjuru

"Jetra je izvor vitamina A odnosno retinola, vitamina B skupine, posebno B12, folata, niacina, riboflavina i B6 te minerala poput željeza, cinka, bakra i selena", napominje ova stručnjakinja te dodaje da ova visokovrijedna namirnica svakako zaslužuje svoje mjesto na tanjuru, vodeći računa o učestalosti konzumacije i količini.

Međutim, upozorava na to da je iznimno bogata retinolom te da bi njezina česta konzumacija mogla dovesti do prekoračenja preporučenih vrijednosti unosa.

"Pretjeran unos vitamina A može uzrokovati hipervitaminozu A, s mogućim štetnim učincima na jetru i kosti, osobito u osoba koje dugoročno konzumiraju vrlo velike količine. Trudnice su posebno osjetljiva skupina jer visoke doze retinola mogu imati teratogene učinke", upozorila je.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) definirala je sljedeće referentne prehrambene vrijednosti za odraslu populaciju (eng. Dietary Reference Values, DRV) za vitamin A:

• Prosječne potrebe (eng. Average requirement, AR) - unos hranjivih tvari koji zadovoljava dnevne potrebe polovine ljudi u zdravoj populaciji: 570 µg retinol ekvivalenta (RE)/dan za muškarce i 490 µg RE/dan za žene
• Referentni unos za populaciju (eng. Population reference intake, PRI) - unos hranjivih tvari koji će vjerojatno zadovoljiti dnevne potrebe gotovo svih ljudi u zdravoj populaciji: 750 µg RE/dan za muškarce i 650 µg RE/dan za žene
• Podnošljiva gornja granica unosa (eng. Tolerable upper intake level, UL) - najveći kronični dnevni unos hranjivih tvari koji ne predstavlja rizik od štetnih učinaka na zdravlje ljudi: 3000 μg RE/dan za oba spola, uključujući trudnice i dojilje

Šoher napominje da u tom kontekstu dodaci prehrani predstavljaju veći rizik od visokog unosa vitamina A nego sama konzumacija jetre.

Neke osobe bi ipak trebale biti oprezne

"Uz kolesterol, ova namirnica može sadržavati i nešto više količine purinskih baza - preteča mokraćne kiseline, stoga bi mogla predstavljati problem u prehrani osoba koje boluju od gihta", upozorava.

Uz to, uvijek kada je to moguće, savjetuje da treba birati svježu jetru mladih životinja. Budući da ona filtrira krv, u njoj se mogu nakupiti rezidue lijekova, toksina i drugih tvari.

Ova doktorica znanosti poručuje da dugovječnost ne ovisi o specifičnoj namirnici, već o raznolikosti, umjerenosti i kvaliteti životnog stila u cjelini. "Ako promatramo tzv. plave zone odnosno područja svijeta s najvećim udjelom stogodišnjaka, ono što im je zajedničko nije jedna namirnica, nego pretežito biljna prehrana, bogata povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama, redovita tjelesna aktivnost, socijalna povezanost i niže razine stresa", poručila je.

Dodaje da upravo sklad između prehrane, kretanja, odmora i društvenog života pokazuje da se zdravlje i dug život ne temelje na unosu pojedinih hranjivih tvari ili namirnice, već na dugoročno održivim životnim navikama.

Iznutrice i starenje

U stručnom časopisu Dob i starenje (Age and Ageing) je u svibnju prošle godine objavljen rad o utvrđivanju veze između skupina hrane i biološkog starenja. Studija je analizirala podatke 3.990 zdravih žena u postmenopauzi koristeći epigenetske satove – alat koji mjeri promjene u metilaciji DNK povezane sa starenjem.

Rezultati su pokazali da je konzumacija hrane poput iznutrica (jetre i bubrega) povezana s ubrzanim biološkim starenjem, dok su namirnice poput mesa peradi, orašastih plodova i određenog voća bile povezane s usporenim starenjem.

Autori, međutim, upozoravaju da rezultati ne potvrđuju uzročno-posljedičnu vezu te da su potrebna dodatna istraživanja. Istraživanje se odnosi na specifičan uzorak i ne može se izravno primijeniti na cijelu populaciju.

Dakle, tvrdnja da je jetra najbolja hrana za dugovječnost nije točna. Iako je riječ o nutritivno vrijednoj namirnici, dugovječnost ovisi o raznolikoj i uravnoteženoj prehrani, kao i o kvaliteti životnog stila u cjelini. U konačnici, ključ dugog života leži u ravnoteži, a ne u jednoj namirnici.