Je li bebama potrebno uvoditi svaku namirnicu s razmakom od 3 do 4 dana?

U javnosti često možemo naići na savjet da se bebama svaka nova namirnica treba uvoditi s razmakom od 3 do 4 dana kako bi se utvrdilo postoje li znakovi alergija.

Upravo ovaj savjet često zbunjuje novopečene mame, a prisutan je na mnogim portalima i društvenim mrežama.

Foodfactsnews je provjerio je li doista potrebno čekati nekoliko dana između uvođenja svake nove namirnice ili je riječ o zastarjelom pravilu?

"Ne, ovo je zaista jako zastarjela preporuka za koju nema znanstvene podloge. Ovakav oprezan pristup nije potreban kod velike većine beba. Rane alergijske reakcije nastupaju unutar dva sata nakon konzumacije namirnice", ističe Ana Jelekovac Jurkin, magistrica nutricionizma te certificirana savjetnica za dohranu ujedno i jedna od autorica knjige Beba za stolom.

Na što roditelji posebno trebaju paziti pri početku dohrane?

Na početku uvođenja dohrane roditelji se često susretnu s mnoštvom pravila, savjeta i informacija, no naša sugovornica poručuje da taj period ne mora biti stresan.

Kako ističe, najvažnije je da prvi obroci budu ugodni, opušteni i sigurni, što se osigurava pravilnim pozicioniranjem djeteta u krilu roditelja ili u hranilici.

"Važno je znati da majčino ili adaptirano mlijeko ostaje glavna hrana tijekom cijele prve godine života, pa uvođenje dohrane zapravo nije utrka, već postupno upoznavanje novih okusa i tekstura", kaže Jelekovac Jurkin.

Koje namirnice se preporučuju za kretanje s dohranom?

O istoj smo temi razgovarali i s Vlatkom Konjik, pedijatricom gastroenterologinjom s Klinike za pedijatriju KBC-a Osijek, koja je ujedno i asistentica na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Osijek.

Uvođenje dohrane, pojašnjava, jedna je od najvažnijih prekretnica u ranom životu djeteta, a prema preporukama stručnjaka, s procesom se može započeti između navršena četiri i šest mjeseci života. Većinu namirnica, ističe, preporučuje se uvesti do kraja devetog mjeseca.

Konjik nam je pojasnila da danas ne postoji strogo pravilo kojim redoslijedom treba uvoditi hranu. "U našem se podneblju tradicionalno započinjalo s voćem, osobito jabukom ili voćnim sokovima, no budući da dojenčad prirodno preferira sladak okus, to može dovesti do toga da neutralne ili blago gorke namirnice, poput tikvica ili nekih vrsta povrća, kasnije budu slabije prihvaćene", pojašnjava.

Roditelji tada često odustanu i nastave nuditi samo slatkastu hranu, što dugoročno otežava razvoj raznolikih prehrambenih navika.

"Bolji pristup je započeti s neutralnijim okusima, žitaricama i povrćem. Tako se olakšava cijeli proces uvođenja dohrane, a dijete postupno prihvaća različite okuse. Dojenče će jesti ono što nauči, riječ je o procesu prilagodbe i ponavljanja", naglašava Konjik.

Uz okus, jednako je važno i postupno privikavanje na različite teksture hrane, od mekanih do nešto čvršćih namirnica, jer upravo taj proces doprinosi razvoju žvakanja i pravilnih motoričkih vještina tijekom hranjenja.

"Kod zdrave djece koja nemaju atopijski dermatitis ili alergije u obitelji uvođenje namirnica može biti brže jer se ne očekuje alergijska reakcije, ali kod djece s pozitivnom anamnezom alergija treba biti oprezan i praviti razmak između novih namirnica", napomenula je ova stručnjakinja.

Kako roditelji mogu prepoznati alergijsku reakciju?

"Važno je razlikovati blage i ozbiljne simptome", ističe Konjik. Prema njezinim riječima, blage reakcije mogu uključivati nekoliko crvenih kožnih promjena koje brzo izblijede ili prolazno mekšu stolicu. U takvim slučajevima, namirnicu je preporučljivo privremeno odgoditi.

Djeci do godinu dana ne treba davati kravlje mlijeko, a evo kada se preporučuje

"Roditelji bi trebali obavijestiti nadležnog liječnika o reakciji kako bi se procijenilo treba li daljnje praćenje ili eventualna terapija. Ponovno uvođenje može se pokušati nakon jednog do dva mjeseca, ali samo ako je reakcija bila blaga", naglašava Konjik. U svim drugim situacijama, posebno ako postoji sumnja na alergiju, ponavljanje testa opterećenja obavlja se isključivo u kontroliranim bolničkim uvjetima.

Kako upozorava, svaka nagla, jaka ili progresivna reakcija zahtijeva odmah traženje liječničke pomoći.

Koje su najčešće greške pri uvođenju dohrane?

Jedna od čestih zabluda vezanih uz dohranu i dalje je mišljenje da se alergene namirnice, poput jaja, ribe ili žitarica, treba uvoditi kasnije. Međutim, znanstveni dokazi upućuju na suprotno, kaže naša sugovornica.

"Roditelji često misle, što je donekle razumljivo jer su se preporuke godinama mijenjale, da alergene namirnice treba uvoditi kasnije. No, nema dokaza da će odgoda spriječiti alergiju. Kod dojene djece ranije uvođenje čak može biti korisnije, upravo zbog prisutnosti imunoglobulina u majčinom mlijeku", ističe Konjik.

Dodaje kako se i orašasti plodovi mogu uvesti do navršene prve godine života, ali isključivo u obliku maslaca ili vrlo sitno mljeveni, zbog rizika od gušenja.

Uz alergene, postoji još jedna česta predrasuda – da je voćni sok zamjena za voćni obrok. "Posebno mislim na kupovne sokove, jer oni nemaju mjesto u prehrani male djece. Umjesto njih, djeca bi trebala konzumirati svježe voće ili kašice s voćem", naglašava.

Ana Jelekovac Jurkin pak kaže da se roditelji najčešće educiraju na mjestima koja nisu pouzdana ili koja ne prate najnovije i provjerene preporuke te dodaje kako upravo to stvara nesigurnost, stres i nepotrebno opterećenje u ranoj fazi hranjenja djeteta.

"Roditelji se previše orijentiraju samo na nutritivnu ulogu dohrane, odnosno na to koliko dijete pojede, i zbog toga se često jako brinu", objašnjava. Ističe da je dohrana puno više od brojanja žličica.

Najvažnije smjernice za sigurno, zdravo i praktično uvođenje dohrane

"Namirnice treba pripremiti u obliku prikladnom za dob – pasirane, miksane ili u obliku mekanih komadića", pojašnjava Vlatka Konjik. Dodaje kako uvođenje hrane ne mora biti komplicirano niti dugotrajno.

Ključ je u jednostavnom planiranju: kombinirati namirnice koje se međusobno dobro slažu kako bi se postepeno formirao strukturiran obrok. Takav pristup donosi dvije velike prednosti – olakšava pripremu roditeljima i pomaže djetetu da se postupno navikava na nove okuse i teksture.

"Kada dojenče prihvati jedan puni obrok, primjerice ručak, tada se uvodi i drugi obrok umjesto mliječnog", objašnjava Konjik. Posebno naglašava da roditelji ne trebaju izbjegavati masnoće, bilo biljnog ili životinjskog podrijetla.

"One su važne i nužne. Nakon navršene prve godine, kada dijete krene jesti konzumno mlijeko i mliječne proizvode, oni trebaju biti punomasni", dodaje. Napomenula je i da bi djeca za žeđ trebala učiti piti čistu vodu.

Dakle, tvrdnja da je bebama potrebno uvoditi svaku namirnicu s razmakom od 3 do 4 dana je netočna, jer ako su bebe i alergične na nešto, reakcija se pokazuje unutar dva sata od konzumacije pojedine namirnice. Međutim, valja bit oprezan kod djece s pozitivnom anamnezom alergija i praviti razmak između uvođenja novih namirnica.