Izvoz voća i mlijeka u Rusiju 100 posto manji!

Uravnotežene i efikasne mjere koje će biti podrška svakom europskom poljoprivredniku zatražila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir tijekom rasprave o krizi u poljoprivrednom sektoru od povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj Phila Hogana.

Članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta smatra kako paketi mjera kojima je Europska komisija do sada pokušala ublažiti krizu nisu kreirani kako bi na učinkovit način pomogli poljoprivrednicima. Posebice u novim državama članicama, među kojima je i Hrvatska koja bilježi nezapamćeni rast uvoza prehrambenih proizvoda potaknut dodatno uvođenjem ruskog embarga koji je rezultirao i katastrofalnim padom izvoza. Sve to za posljedicu ima i veliki pad domaće poljoprivredne proizvodnje i potrošnje.

Nepoštena trgovačka praksa

"Svi viškovi završavaju na tržištu koje je najslabije te sam stava da pomažući starim državama članicama, ne smijemo vuči prema dnu nove države članice, a to se upravo sada događa", bila je jasna Petir pojašnjavajući kako mjere, poput onih o skladištenju mlijeka i mesa ili smanjenja proizvodnje mlijeka ne mogu pomoći poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj.

Petir je od Europske komisije zatražila i da se na europskoj razini donese regulativa kojom bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa čime bi se suzbila nelojalna konkurencija.

"Svima nam je potrebna hrana, a ako oni koji proizvode hranu ne mogu preživjeti od svog rada, onda moramo osmisliti nove mjere kako bi im pomogli", istaknula je zastupnica.

Šest mjeseci nakon prvog paketa mjera od 500 milijuna eura namijenjenog ublažavanju krize u sektorima proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskog mesa te voća i povrća, Europska komisija najavila je uvođenje dodatnog paketa izvanrednih mjera za potporu poljoprivrednicima u EU.

Smanjen izvoz, povećan uvoz

Riječ je o nadogradnji već do sada osiguranih milijardu eura u proteklih godinu dana koje je EU osigurala za pomoć krizom pogođenom poljoprivrednom sektoru. Pokazalo se međutim da mjere pomoći nisu dale željene rezultate, a financijska sredstva nisu bila najbolje raspoređena, premda je Europska komisija brzo reagirala na krizu s kojom se poljoprivredni sektor suočio.

Uvođenjem ruskog embarga, Hrvatska je smanjila izvoz svježeg i smrznutog mesa i živih životinja u Rusiju za čak 95%, mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 98%, a izvoz voća i povrća smanjio se za 100%. Smanjenje izvoza i povećanje uvoza posebno utječe na domaće poljoprivredne proizvođače koji su prepušteni sami sebi u borbi za opstanak na tržištu i vlastitu egzistenciju stoga je važno pomoći im konkretnim mjerama i s razine EU, ali i s razine nacionalne Vlade.

Foto: Vjekoslav Hudolin