Ines Banjari: Jaja i mliječni proizvodi najrizičniji za ljetna trovanja?

Visoke temperature donose radost osvježavajućih kupanja i druženja na otvorenom uz neizbježnu konzumaciju hrane. No, ljetne vrućine mogu postati saveznici bakterija koje vrebaju u nepravilno čuvanoj hrani, pa je važno biti oprezan jer trovanje hranom može pokvariti i najljepše trenutke odmora.

Kako bismo ljeto proveli bez nepotrebnih zdravstvenih problema portal živim.jutarnji.hr razgovarao je s našom članicom projektnog tima projekta FoodFacts, prof. dr. sc. Ines Banjari koja nam je otkrila ključne savjete za sigurnu prehranu tijekom toplijih dana.

"Uvijek su najrizičnije namirnice one životinjskog podrijetla - jaja i mliječni proizvodi, a upravo njih često preferiramo tijekom vrućih ljetnih dana jer su laganije i lakše sjedaju na želudac", ističe.

Viša temperatura - kraće vrijeme stajanja hrane na sobnoj temperaturi

Kada je riječ o mlijeku, otkriva, relativno je lako prepoznati kvarenje - pojave se kiseli miris i grudice. Međutim, kod jogurta je situacija složenija. Potrošači trebaju obratiti pažnju na ambalažu - je li dobro zatvorena, je li zaštitna folija napuhana te svakako provjeriti rok trajanja. "Kod pokvarenog jogurta primijetit ćete odvajanje slojeva namirnice - jedan je gotovo proziran, a drugi nehomogen s vidljivim grudicama", naglašava.

Kako kaže, jaja nije preporučljivo prati prije upotrebe jer pranje može potaknuti prijenos mikroorganizama s ljuske u unutrašnjost, a ljeti ih je važno čuvati u hladnjaku. Također, treba izbjegavati jela sa sirovim jajima poput domaćih sladoleda i deserata koji se ne obrađuju termički.

Profesorica navodi da se simptomi trovanja hranom obično javljaju nekoliko sati nakon konzumacije i uključuju osjećaj težine u želucu, mučninu, povraćanje i dijareju. Jedna vodenasta stolica, tj. proljev nije razlog za paniku, ali ako simptomi traju dulje od 24 sata ili su intenzivni potrebno je potražiti liječničku pomoć, osobito kod djece mlađe od tri godine jer mogu brzo dehidrirati.

Važno je naglasiti, dodaje, što je viša vanjska temperatura to je kraće vrijeme u kojem hrana može stajati na sobnoj temperaturi prije nego što postane opasna za zdravlje. Primjerice, mlijeko koje ste pripremili djetetu ostavljeno u bočici na 30°C vrlo brzo se ukiseli i postane neupotrebljivo.

Važan je način hlađenja

Što se piknika tiče, preporučljivo je koristiti prijenosne hladnjake i ponijeti termički obrađenu hranu. "Svježe meso treba pripremiti odmah po dolasku i držati u hladnjaku", upozorava ova stručnjakinja za prehranu dodajući da su voće i povrće u pravilu sigurni, ali ih treba prati i pravilno skladištiti.

Narezana lubenica, primjerice, treba biti pohranjena u čistoj posudi i čuvana u hladnjaku.

Ljeti je preporučljivo birati lagane obroke poput piletine, svježeg sira, jogurta, povrća i sl., navodi Banjari

Termički obrađena hrana, pojašnjava, dulje ostaje stabilna, ali je način hlađenja iznimno važan. Kuhana jela poput variva ili juha treba ohladiti prije nego što ih stavite u hladnjak i to brzo, a ako pri ponovnom zagrijavanju primijetite pjenu na površini, kiselkast miris ili promjenu okusa to je znak da je jelo pokvareno i treba ga baciti.

Kako saznajemo, ljeti je preporučljivo birati lagane obroke poput piletine, svježeg sira, jogurta, povrća, hladne juhe, tjestenine, riže, ribe i sl., a prehrana treba biti uz to pažljivo pripremljena i spremljena.

Stručnjaci kažu: Krumpir se ipak smije podgrijavati?

"Kvalitetna organizacija hladnjaka, korištenje prijenosnih hladnjaka na putovanjima i izbjegavanje visokorizičnih namirnica ključni su za sigurnost na tanjuru", zaključuje osječka nutricionistica savjetujući da ako hrana miriše ili izgleda sumnjivo bolje ju je baciti nego riskirati zdravlje i uništiti si odmor.