FAO: Cijene maslaca, mesa i biljnih ulja najviše porasle u lipnju

Prema najnovijim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), globalni indeks cijena hrane (FFPI) u lipnju 2025. iznosio je u prosjeku 128,0 bodova, što je porast od 0,7 bodova (0,5%) u odnosu na svibanj, piše Farmer.

Iako su cijene žitarica i šećera nastavile padati, skuplji su postali mliječni proizvodi, meso i biljna ulja. Ukupni indeks je i dalje 5,8% viši nego u lipnju prošle godine, ali ostaje 20,1% niži od rekordnog vrhunca iz ožujka 2022.

Pad cijena kukuruza i riže, rast cijena pšenice

FAO-ov indeks cijena žitarica pao je na 107,4 boda, što je 1,5% manje nego mjesec ranije i gotovo 7% ispod razine iz lipnja 2024. Posebno su pale cijene kukuruza, zahvaljujući sezonskom rastu ponude iz Argentine i Brazila, što je povećalo konkurenciju na svjetskom tržištu. Cijene sirka i ječma također su zabilježile pad.

Terminske cijene kukuruza u lipnju pale su na najniže razine u zadnjih šest mjeseci

Suprotno tome, međunarodne cijene pšenice porasle su uslijed vremenskih neizvjesnosti u ključnim područjima proizvodnje poput Rusije, dijelova Europske unije i SAD-a. Indeks cijena riže pao je za 0,8%, prvenstveno zbog slabije potražnje za vrstom Indica.

FAO-ov indeks cijena biljnih ulja iznosio je 155,7 bodova, što je rast od 2,3% u odnosu na svibanj i čak 18,2% više nego lani. Cijene palminog, sojinog i ulja od uljane repice snažno su porasle, dok je cijena suncokretovog ulja blago pala.

Cijena palminog ulja porasla je gotovo 5%, potaknuta snažnom potražnjom i povoljnom cijenom. Cijene sojinog porasle su uslijed političkih mjera u Brazilu i SAD-u koje potiču korištenje biogoriva. Ulje uljane repice poskupjelo je zbog očekivane globalne nestašice u sezoni 2025/26. Nasuprot tome, suncokretovo ulje pojeftinilo je zahvaljujući očekivanoj većoj proizvodnji u regiji Crnog mora.

Cijene mesa rastu, osim peradi

Cijene mesa porasle su u svim kategorijama osim peradi. Indeks cijena dosegnuo je 126,0 bodova, najvišu razinu dosad, što je 2,1% više nego prethodni mjesec.

Cijene govedine porasle su zbog smanjene izvozne ponude iz Brazila i snažne potražnje iz SAD-a, što je podiglo i cijene iz Australije. Cijene svinjetine također su rasle zbog stabilne ponude i visokog globalnog uvoznog interesa. Cijene janjetine porasle su treći mjesec zaredom, potaknute jakom međunarodnom potražnjom i ograničenom ponudom iz Oceanije.

S druge strane, cijene peradi pale su zbog visokih domaćih zaliha u Brazilu nakon privremenih ograničenja izvoza izazvanih pojavom visoko patogene ptičje gripe (HPAI). No, krajem lipnja došlo je do djelomičnog oporavka potražnje, jer je Brazilu ponovno priznat status slobodne zemlje od HPAI nakon 28 dana bez novih slučajeva.

Maslac najviše poskupio, mlijeko u prahu pojeftinilo

Cijena maslaca porasla je najviše, 2,8% dosegnuvši rekordnih 225 bodova. Glavni razlozi su smanjena ponuda iz Oceanije i EU te snažna potražnja s Bliskog istoka i iz Azije. U EU-u pad broja stoke zbog ekoloških regulacija i posljedice bolesti plavog jezika dodatno su ograničili proizvodnju. U SAD-u je smanjena proizvodnja i manji zalihe dodatno pogurale cijene.

Cijene sira nastavile su rasti treći mjesec zaredom zahvaljujući snažnoj maloprodajnoj i ugostiteljskoj potražnji u Istočnoj Aziji. Nasuprot tome, cijene obranog mlijeka u prahu pale su za 0,6%, a punomasnog za 2,3% zbog velike globalne ponude i slabije potražnje.

FAO-ov indeks cijena šećera u lipnju je pao na 103,7 bodova, 5,2% manje nego u svibnju, što je četvrti uzastopni mjesečni pad i najniža razina od travnja 2021.

Ovaj pad rezultat je povoljnih izgleda za žetvu u vodećim zemljama proizvođačima. U Brazilu je suša ubrzala žetvu i preradu, a povećano korištenje trske za proizvodnju šećera dovelo je do rasta proizvodnje. Također, obilne monsunskih kiše i prošireni zasijani areali u Indiji i Tajlandu poboljšali su perspektive za sezonu 2025/26.