Dinja je dragocjena, ali nije za svakoga: Tko bi trebao biti oprezan?

Ljeto se bliži kraju, a lubenice i dinje su i dalje na našim stolovima kao glavno osvježavajuće voće. Iako se, poput lubenice, dinje smatraju voćem, obje ove namirnice su zapravo povrće, koje pripada porodici Cucurbitaceae.

Neki nutricionisti smatraju da je dinja zdravija od lubenice i da ima veće nutritivne vrijednosti od nje. Narančasta boja ukazuje na obilje karotena koji je značajan antioksidans. Iako ima jedinstven okus i mnogi u njemu uživaju, ima i onih kojima ne odgovara.

Bogata vitaminima i mineralima

Pretpostavlja se da potječe iz Azije, gdje je bila poznat već 1000. godine prije Krista, a u naše krajeve donijeli su ga pomorci iz Afrike. Najčešće se konzumira sočno meso, a u nekim zemljama Južne Amerike i Azije sjemenke se koriste kao grickalice i smatraju se najcjenjenima.

Dinja, Cucumis melo, vrlo je bogata vitaminima i mineralima koji su od velike važnosti za naš organizam. Sadrži minerale kao što su: magnezij, kalij, kalcij, cink, mangan, bakar, željezo, jod, natrij, fosfor i fluor.

150 g dinje sadrži: 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne potrebe za vitaminom A, 78% dnevne potrebe za vitaminom C, a neke sorte zadovoljavaju čak 100 posto dnevne doze vitamina A i vitamina C.

S obzirom da se dinja najvećim dijelom sastoji od vode, idealno je za hidrataciju tijela. Njezine sjemenke su jestive i bogate proteinskim vlaknima te omega-3 masnim kiselinama u obliku alfa-linolenske kiseline.

Dinja sadrži beta karoten, koji se pretvara u vitamin A i vitamin C, kao i lutein i zeaksantin, koji su vrlo važni nutrijenti za zdravlje očiju. Smanjuje rizik od astme, zahvaljujući beta karotenu i vitaminu C.

Regulira krvni tlak

Vlakna, kalij, vitamin C i kolin utječu na zdravlje srca. Naime, kalij pomaže tijelu da oslobodi višak natrija i time snižava povišeni krvni tlak. Također je povezan sa smanjenjem gubitka mišićne mase, osim toga, ovaj mineral čuva gustoću kostiju i sprječava stvaranje bubrežnih kamenaca.

Budući da je dinja bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih tjelesnih stanica od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka, mnoge studije su dokazale i zaključile da dinja može biti korisna u prevenciji raka dojke, debelog crijeva, prostate, pluća, gušterače i endometrija.

Učinci su se kretali od smanjenja širenja bolesti i samouništavanja stanica do potpunog zaustavljanja ciklusa stanica ove zloćudne bolesti.

Smatra se lako probavljivom hranom te se preporučuje jesti na prazan želudac i prije drugog obroka. Sadrži enzime, pa se preporučuje osobama s osjetljivim želucem. Bogat je vlaknima i ima visok postotak vode, pa sprječava zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i uklanjanju toksina iz crijeva.

Za ljepotu i zdravlje

Djeluje protuupalno, kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže kod boljeg sna, učenja i pamćenja. Važan je jer utječe na smanjenje kronične upale. Istraživanja su pokazala da su ljudi koji su konzumirali 350 g voća dnevno imali značajno manji rizik od razvoja inzulinske rezistencije, a uz dinje su konzumirali i jabuke, grožđe, lubenicu i banane.

Uzgoj dinje u plasteniku: Koju sortu odabrati i kako je njegovati?

Redovita konzumacija dinje izvrsno utječe na ljepotu i zdravlje kože i kose zbog utjecaja vitamina A, koji je važan za rast kose. Vitamin A je neophodan za lijep i čist ten te pomaže u zaštiti od UV zračenja što pomaže kod starenja. Osim njega, važan je i vitamin C, prvenstveno za izgradnju i održavanje kolagena, koji daje strukturu koži i kosi. Zato je dinja izvrsna protiv bora i preranog starenja. Može se koristiti izravno kao maska ​​na koži i kao regenerator na kosi.

Čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje, a čaj od sjemenki dobar je za bubrege i mokraćne kanale.

Tko bi trebao biti oprezan?

Unatoč bogatim nutritivnim i ljekovitim svojstvima, postoje ljudi kojima se ne preporučuje jesti dinju. Oni kojima su propisani beta blokatori trebali bi je konzumirati umjereno zbog visokog sadržaja kalija.

Beta blokatori mogu povećati porast razine kalija u krvi. Ljudima čiji bubrezi ne funkcioniraju normalno, prekomjerna konzumacija kalija, kojeg ima u izobilju u dinji, može biti štetna.

Prilikom odabira dinje, trebali biste odabrati čvrstu, tešku i simetričnu, bez mekih mjesta ili oštećenja. Prije rezanja potrebno ju je dobro oprati kako biste izbjegli infekciju nečistoćama.