Čobanković: Prehrambena industrija naša je perjanica

Naši poljoprivrednici morat će promijeniti »čip« u glavi, jer ne mogu vječno raditi ono što je radio njihov djed. Apsurdno je da uvozimo krumpir, čak 90 posto češnjaka, uvozimo šiblje vrbe, slamu... Nedopustivo je i da uvozimo tolike količine voća i povrća.

No, imamo i pozitivne primjere, poput onoga da inženjer građevine organizira proizvodnju slatkih tikvi i bundeva, i sve to uspješno izvozi. Pozitivan je i primjer proizvodnje slatkog krumpira (batata), ali to su tek pojedinačni primjeri koji pokazuju da se uz organizirani pristup poljoprivredi mogu ostvariti izvrsni rezultati. Kazao je to ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, otvarajući u utorak Četvrtu konferenciju o sigurnosti hrane u Opatiji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Čobanković je ujedno najavio da bi već na prvoj sljedećoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji trebalo biti zatvoreno poglavlje 12 koje se odnosi na sigurnost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku.
»Gotovo 40 posto ukupne regulative EU-a odnosi se na poljoprivredu i prehranu i svi su očekivali da će to biti najteži dio pregovora. Ovime smo dokazali da je Hrvatska objektivno na visokoj civilizacijskoj razini kad je u pitanju proizvodnja hrane i zato nam je to relativno lako išlo. Mislim da će prilagodba hrvatskoga gospodarstva u novim okolnostima biti dobra i prosperitetna priča, a jedino što će se za proizvođače promijeniti je konkurencija. To je temeljni izazov, pa ponajprije možemo očekivati udar, dok ćemo u protuudaru nedvojbeno dobiti adekvatan dio europskog tržišta«, kazao je predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Čobanković je još kazao da je prehrambena industrija perjanica Hrvatske, o čemu svjedoči podatak da poljoprivredno-prehrambeni proizvodi imaju najveću pokrivenost uvoza izvozom. Govoreći o robnoj razmjeni, ministar se osvrnuo i na potrošnju hrane i pića u turizmu. Naime, ukupni prihod od turizma u Hrvatskoj iznosi oko sedam milijardi dolara, a minimum 10 posto od toga otpada na hranu i piće, što iznosi oko 700 milijuna eura.
»Naš deficit u robnoj razmjeni je 630 milijuna eura. Znači da se potrošnja u turizmu može smatrati izvozom, i to bez prelaska granice«, naglasio je Čobanković. Osvrćući se na apsurdnost uvoza voća i povrća, ministar je podsjetio da je država sufinancirala gradnju skladišnog prostora, pa sada ima kapacitet od oko 50.000 ULO-hladnjača, dok smo 2003. imali tek 13.000 tona tih kapaciteta, u kojima se ujesen kvalitetno može zbrinuti sve voće i povrće. Na taj način osigurana je i minimalna cijena otkupa, poput mandarina, čija se proizvodnja povećala. Mandarine su i jedini hrvatski proizvod koje bilježe značajno veći izvoz od uvoza. Hrvatska danas izvozi gotovo 30.000 tona mandarina.

Na novinarski upit jedu li Hrvati kvalitetnu hranu i koliko je istine u tome da ovdje »prolazi« jednogodišnje zamrznuto meso, što nije slučaj i u EU, ministar je odgovorio da »najveći dio zamrznutog mesa završava u mesnim prerađevinama, jer ono nije primjereno za stavljanje u promet«.

Autor: Ljiljana Mamić Pandža