Čips od voća nije tako zdrav kako se predstavlja?

Na policama trgovina sve češće nalazimo voćni čips uz natpise poput "bez dodanog šećera" i "100% prirodno" koje se predstavlja kao zdravija alternativa klasičnim grickalicama.

Međutim, kriju li se iza takvog marketinga činjenice koje prosječan potrošač rijetko primijeti?

"U većini slučajeva zdraviji je od klasičnih slatkiša ili grickalica, ali treba čitati deklaracije i birati nezaslađene, minimalno obrađene proizvode", kaže za portal foodfacts.news dr. sc. Mirela Marić, mag. nutr.

Različite metode sušenja voća - liofilizacija najbolja

Navodi da su prednosti voćnog čipsa to što sadrži prirodne šećere umjesto rafiniranih, kao što je to slučaj u bombonima ili čokoladicama, zatim sadrži više vlakana, antioksidansa i mikronutrijenata u usporedbi s klasičnim grickalicama, a manje zasićenih masti i često su bez dodataka poput umjetnih boja, aroma i pojačivača okusa.

S druge strane, dodaje, nedostaci mogu biti ti što često sadrži visoke količine prirodnih šećera te ako je zaslađivan ili pržen primjerice u ulju može imati dodatni šećer ili masti što ga čini manje zdravim. "Može biti i energetski gust – lako je pojesti više nego što biste pojeli svježeg voća", otkriva.

Kako saznajemo, najčešći procesi prerade pri proizvodnji su dehidracija, liofilizacija i prženje gdje je dehidracija najčešći način sušenja. Može doći do gubitka vitamina C jer je topiv u vodi i osjetljiv na toplinu dok minerali ostaju stabilni, ali se količina nekih antioksidansa može smanjiti.

Liofilizacija ili sušenje smrzavanjem je najskuplji, ali najbolji način očuvanja nutrijenata jer voće zadržava gotovo sve vitamine, okus i boju, dok prženje, pojašnjava, npr. vakuumsko, koristi se za "hrskaviji" čips, ali često uključuje dodavanje ulja ili masti te se gubi dio vitamina čime se smanjuje zdravstvena vrijednost.

Kombinirati ga s izvorom proteina ili zdravih masti

Ova nutricionistica govori da većinom ne preporučuje ovakvu vrstu grickalica, makar i u umjerenim količinama i s pametnim odabirom. "No, voćni čips ponekad može biti zdrav međuobrok", dodaje.

Preporučuje da, ukoliko se biraju ovi proizvodi, obrati pažnja da su bez dodanog šećera ili ulja – deklaracija bi trebala sadržavati samo voće te ako je moguće birati liofilizirano voće (freeze-dried).

Također, upozorava, pazite na porciju jer količina šećera i kalorija u njima može biti visoka i kombinirajte ga s izvorom proteina ili zdravih masti, kao što su primjerice bademi, jogurt i sl. za dulju sitost.

Predlaže i zdrave alternative voćnom čipsu:

• Svježe voće,
• Orašasti plodovi bez soli,
• Grčki jogurt s bobičastim voćem,
• Hummus s narezanim povrćem,
• Energetske kuglice od datulja, orašastih plodova i kakaa.

Umjerena konzumacija u skladu s načelima uravnotežene prehrane

Dr. sc. Tamara Sorić, mag. nutr. također navodi da čips od sušenog voća može predstavljati nutritivno prihvatljiviju alternativu klasičnim slatkišima i grickalicama, ali i da je prilikom odabira takvih proizvoda važno pažljivo čitati deklaracije zbog mogućih dodataka.

"Sam proces sušenja uklanja i značajan udio vode što povećava energetsku gustoću i koncentraciju prirodno prisutnih šećera, a istovremeno dovodi i do djelomičnog gubitka nekih nutrijenata poput vitamina C", kaže Sorić dodajući da s druge strane klasični slatkiši i grickalice obično obiluju rafiniranim šećerima, zasićenim i trans masnim kiselinama te solju, dok su siromašni mikronutrijentima i prehrambenim vlaknima.

Stoga, objašnjava, iako takav čips može imati određene prednosti u odnosu na klasične slatkiše i grickalice njegova konzumacija treba biti umjerena u skladu s načelima uravnotežene prehrane.

Napominje isto tako da ukupni učinak obrade na mikronutrijente ovisi o vrsti voća, primijenjenoj temperaturi, trajanju sušenja i prisutnosti kisika tijekom procesa.

Bolji odabir je svježe voće

Prema njenim riječima, voćni čips može biti praktično rješenje za međuobrok u pokretu, no prednost uvijek treba dati svježim, minimalno prerađenim namirnicama.

"Kada god je to moguće, potičem odabir svježeg voća u kombinaciji s orašastim plodovima, sjemenkama ili fermentiranim mliječnim proizvodima", ističe ova nutricionistica navodeći primjere poput jabuka i badema ili probiotičkog jogurta s borovnicama.

U slučaju konzumacije voćnog čipsa, dodaje, savjetujem pažljivo čitanje deklaracija te biranje proizvoda sa što jednostavnijim sastavom - idealno 100 posto voće.

Voće za večeru: Zdrav izbor ili pogrešna navika?

Također, kao i kod bilo koje druge namirnice važno je voditi računa o količini, učestalosti unosa te nutritivnoj ravnoteži obroka. "Voćni čips primarno je izvor jednostavnih šećera, pa ga je preporučljivo kombinirati s izvorom proteina i/ili masti radi boljeg glikemijskog odgovora i duljeg osjećaja sitosti", slaže se i zadarska nutricionistica.

Na kraju možemo zaključiti da čips od voća ponekad može biti zdrav međuobrok, ali je važno pročitati deklaraciju na kojoj je idealno ako piše "100 posto voće" i proces sušenja – liofilizacija. Dodatno, svježe voće je uvijek bolji izbor od sušenog, a ako ipak biramo sušeno dobro ga je kombinirati s izvorom proteina i zdravih masti.