Borzan za EU zabranu šrinkflacije i skimpflacije, znate li značenje tih pojmova?

Istraživanje hrvatske europarlamentarke Biljane Borzane pokazalo je da je 94,5 posto hrvatskih građana primijetilo smanjenje gramaže pojedinih prehrambenih ili higijenskih proizvoda dok su cijene ostale iste, a 66 posto kako je i kvaliteta usluga za istu cijenu značajno pala.

Provedeno je, kaže, na reprezentativnom uzorku, 806 ispitanika u prosincu 2023. i siječnju 2024. od strane agencije Hendal.

Smanjenje ambalaže proizvoda

“U vrijeme visoke inflacije, multinacionalke pokušavaju račun ispostaviti građanima i to na vrlo podmukao način smanjujući ambalažu ili kvalitetu proizvoda“, ističe.

Neke države, navodi, poput Francuske, Belgije ili Mađarske pokušavaju se boriti kroz nacionalne zakone jasnije ukazujući potrošačima na promjene.

Dodaje da potrošačke udruge kao primjere ističu Lipton Ice Tea, koji se smanjio s pakiranja od 1,5 l na 1,25 l, hranu za bebe Nestle Guigoz koja je sa 900 g spala na 830 g, a u Njemačkoj je margarin Rama proglašen prevarom godine jer je pakiranje sa 500 g spalo na 400 g. “Tako je zapravo poskupio za 25 posto“, zaključuje.

Pad kvalitete proizvoda i usluga

Prema njenim riječima, uz šrinkflaciju na tržištu pojavio se i potencijalno opasan noviji fenomen - skimpflacija.

"Riječ je o smanjenju kvalitete proizvoda u cilju zadržavanja iste cijene“, govori hrvatska zastupnica koja komentira da je tako početkom rata u Ukrajini suncokretovo ulje zamijenjeno manje kvalitetnom palminim jer ovo nije bilo dostupno, a kada se vratilo na tržište, proizvođači su nastavili koristiti jeftiniju varijantu.

“Jeftiniji sastojci uglavnom znače i manje zdravi sastojci pa samim time takve izmjene dugoročno mogu imati štetne posljedice na zdravlje ljudi“, objašnjava Borzan dodajući da potrošački centri diljem EU prijavljuju smanjenje kvalitete hrane, ali i odjeće i higijenskih proizvoda.

Njezino istraživanje pokazalo je da je čak 76 posto naših građana primijetilo pad kvalitete prehrambenih ili kozmetičkih proizvoda kojima su vjerni. “Takve promjene u sastavu često se ni ne navode na pakiranju“, naglašava.

Blago porasle cijene hrane - gdje su žitarice u toj priči?

Uz to, kaže, 66 posto građana uočilo je i pad kvalitete usluga, pa tako primjerice za istu cijenu dobijete puno manje opcija i sadržaja kada kupujete hotelski smještaj, ulaznice za događanja ili pak kad sjedite  u restoranu ili kod kozmetičara.

Riječ je o varanju građana kako bi se teret krize opet prebio preko njihovih leđa. “Obje prakse treba staviti na crnu listu nepoštenih poslovnih praksi u EU“, poručuje naša zastupnica.