Borzan: Oznake porijekla hrane omogućuju lov u mutnom, tome stajemo na kraj

Dobre vijesti za hrvatske potrošače, ali i poljoprivrednike stižu iz Europskog parlamenta, čiji su odbori glasali o strategiji "Od polja do stola".

Naime, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, priopćila je kako su izglasani njeni amandmani kojima se traži izmjene EU zakona po pitanju označavanja porijekla hrane, na primjer meda i suhomesnatih proizvoda.

"Uspjela sam osigurati podršku za prijedloge na korist građana, koji će biti bolje informirani pri donošenju odluka pri kupnji hrane, pogotovo ako preferiraju domaće. Time će smanjiti prostor za 'lov u mutnom' i dvojbene marketinške prakse te promovirati hrvatske proizvode i sirovine", kazala je Borzan.

Točna zemlja porijekla ili omjer u mješavini meda

Trenutna pravila, podsjetila je, omogućuju korištenje oznake da je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, bez navođenja omjera ili zemlje porijekla. U praksi to znači da proizvod koji ima jedan posto europskog i 99 posto kineskog meda može biti označen kao "mješavina EU i ne-EU meda", jednako kao da su omjeri obrnuti.

Gotovo polovica ove slatke namirnice na europskom tržištu uvozi se iz Kine, a istraživanja su pokazala da je 20 posto uvoznog meda krivotvoreno te sadrži ilegalne dodatke poput šećernog sirupa, koji služe povećanju količine.

"Kako bismo zaštitili građane od prevare, a naše proizvođače od nelojalne konkurencije, moramo promijeniti sustav, primjerice uvođenjem označavanja točne zemlje porijekla ili omjera u mješavini meda", naglasila je dodavši kako je EU strategija "Od polja do stola" idealna prilika da se to napravi, no Europska komisija to nije uvrstila u mjere.

Ipak, izglasavanjem njezinog prijedloga Europski parlament je taj propust ispravio, čime je ostvarila jedan od svojih prioriteta.

Nadalje, Slovenija je med uvrstila među prioritete svog predsjedanja EU. "Tamošnji ministar poljoprivrede na sastanku mi je rekao kako većina država članica u Vijeću EU podržava taj potez", izvjestila je europarlamentarka te napomenula kako očekuje će Europska Komisija do kraja 2021. predstaviti planirane zakonske promjene za med.  

Obvezno označavanja zemlje podrijetla 

Također, izglasan je prijedlog da se proširi obveza označavanja zemlje podrijetla za prehrambene proizvode na kojima za koje je sada dovoljna oznaka "proizvedeno u EU". Navođenje točne zemlje podrijetla je trenutno obavezno za proizvode poput svježeg i smrznutog mesa, ribe i jaja.

"Smatram kako bi se za mlijeko i mliječne proizvode te meso u mesnim prerađevinama također trebala navoditi točna zemlja podrijetla. Podrijetlo hrane je jedna od glavnih odrednica koje utječu na izbor potrošača, stoga podržavam maksimalnu transparentnost", istaknula je.

Na tržištu, upozorila je, nalazimo proizvode čija pakiranja "vrište" domaće, hrvatsko, jadransko, slavonsko itd., a u njima glavni sastojci uvozni. Jedini način, kaže Borzan, da potrošač to shvati je da pročita deklaraciju na poleđini, na kojoj je propisana veličina slova takva da vam treba povećalo.

Dodala je kako su proizvođači slobodni koristiti uvozne sirovine radi npr. cijene, kvalitete ili dostupnosti, no to nije izlika da se potrošača uvjerava kako je proizvod sto posto domaći. Istraživanja pokazuju kako su takve prakse česte kada se radi o maslinama, začinima, suhomesnatim proizvodima i konzerviranoj ribi.

"Nije mi cilj ograničiti proizvođačima pravo na izbor sirovina, već povećati vidljivost oznake porijekla proizvoda i sastojaka, da kupac lakše dobije punu informaciju", naglasila je i otkrila da izmjene zakona očekuju sljedeće godine te da "Europska komisija ne treba izmišljati toplu vodu". "Australija koristi izvrstan sustav označavanja porijekla koji potrošaču pruža potpuniju informaciju, a provediv je u Europi", kaže Borzan koja se zahvalila i umirovljenoj zastupnici Ruži Tomašić, koja je supotpisala amandmane.