Bob je kultura budućnosti? Odakle potječe, tko ga najviše proizvodi i što s njim?

Koliko je bob stara biljna kultura, možda najzornije pokazuje narodna poslovica koja glasi "Reci popu pop, a bobu bob". Koristi se kada želimo naglasiti da svakome trebamo otvoreno reći ono što nam je na umu. Još stariji izraz je "baciti bob", koji pokazuje da je ta grahorica uz gospodarski značaj imala i veliku društvenu ulogu. U vrijeme antike stari su Grci i Rimljani koristili njegova zrna prilikom glasanja. Bijeli bob značio je glas “za”, a crni “protiv". 

Riječ je o biljci koja je itekako bila uvriježena na našim prostorima, a danas postaje jedna od globalno važnih biljnih kultura.

Gdje je nestao bob?

Bob potječe s Dalekog istoka i predstavlja jednu od najranijih kultiviranih prehrambenih mahunarki u svijetu, budući da je uzgajan već u kasnom neolitiku, 6.000 godina prije Krista, piše N. Metayer u radu "Vicia faba breeding for sustainable agriculture in Europe". 

U srednjem vijeku proširen je u Europu, Aziju i sjeverni dio Afrike. U šesnaestome stoljeću rasprostranjen je u Novi Svijet, prvotno u Južnu Ameriku, a potom i u Sjevernu. Vremenom ga je iz uzgoja izgurao grah, a potom i soja. 

Kina najveći svjetski, a Ujedinjeno Kraljevstvo europski proizvođač

Najveći proizvođač boba u svijetu danas je Kina koja ga je u 2019. godini proizvela 1,74 milijuna tona, slijede ju Etiopija s 1,01 milijuna tona, Ujedinjeno Kraljevstvo s 547.800 tona, Australija s 327 tisuća tona te Francuska sa 177 tisuća tona. Među prvih deset globalnih proizvođača su i Sudan, Njemačka, Italija, Litva i Egipat, pokazuju podaci statističkog servisa Tridge. O njegovoj revitalizaciji svjedoči i podatak da je njegova proizvodnja u Njemačkoj u petogodišnjem razdoblju (2014 - 2019) narasla za čak 82, a u Italiji 77 %. 

Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni, najviše ga izvozi Australija, čiji je izvoz boba u trogodišnjem razdoblju narastao za 44 %. 

Bob se do nedavno većinom koristio kao stočna hrana, a danas se ova kultura svrstava u kulture budućnosti. Iako je prosječni europski prinos dvostruko veći od svjetskog, piše Metayer, postoje razlike unutar same Europe. Tako je u Portugalu, primjerice prinos 0,8 t/ha, a na sjeveru Francuske 5 do 6 t/ha. U Velikoj Britaniji on iznosi 4,9 t/ha za ozimi te 4,4 t/ha za jari. 

Kako uzgojiti bob - sve popularniju grahoricu u prehrambenoj industriji?

Prinos dakako ovisi o sortimentu, sjetvenom sklopu, klimatskim i mnogim drugim uvjetima, no, Metayer smatra da je potencijal ove kulture čak do 9 t/ha. 

Govorimo li o njegovom uzgoju u Hrvatskoj, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u sustavu potpora bob je u 2020. godini uzgajan na 45 ha, a stočni na 57 ha. 

Dugo vremena tradicionalna biljka Balkanskog poluotoka

Kada je riječ o našim prostorima, kako stoji u radu "Bob (Vicia faba L.) – nekad, sad i nadalje", objavljenog u zborniku radova IV. međunarodne eko-konferencije Zdravstveno bezbedna hrana, ova je mahunarka dugo vremena bila tradicionalna biljka Balkanskog poluotoka. 

Koristio se za prehranu ljudi te kao stočna hrana, no već su ga krajem 19. stoljeća potisnule druge mahunarke, prvenstveno grah, ali i leća te grašak. Njegov se uzgoj za ljudsku prehranu gotovo sveo na vrtove, a tek se na većim tržnicama može naći u svježem stanju kao vrlo mlada mahuna ili mlado zrno u rano proljeće. 

U Hrvatskoj je njegova proizvodnja bila više naslonjena na primorski dio gdje je stanovništvo tradicijski sklonije proizvodnji te kulture, kaže nam izv. prof. dr. sc. Tomislav Vinković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te dodaje kako nije karakterističan za kontinentalni dio naše zemlje. 

"Kada je riječ o kontinentalnom dijelu, možda je bio popularniji primjerice na području Banovine i zapadne Hrvatske budući da je riječ o kulturi koja podnosni i nešto više nadmorske visine", kaže Vinković dodajući kako su stare sorte prisutne upravo na tom području, a dvije primke su našli i u okolici Iloka te Podgorača skupljajući sjeme za potrebe nacionalne banke biljnih gena. 

No, komentira kako sorte koje su ondje pronašli nisu sijali nigdje dalje, nego promatrali na tom prostoru te ga pratili kroz dvije, tri godine. "Govorimo li o prinosima i općenito proizvodnji, izgledali su vrlo dobro", otkriva dodavši kako uzgoj boba prate i problemi poput napada štetnika i bolesti, a posebno antraknoze, smeđe pjegavosti i hrđe.

Bob je sve popularnija biljna kultura, traže se kooperanti!

No, Vinković smatra kako je, s obzirom na sve veću potražnju za biljnim proteinima bob kultura budućnosti. "O njemu se sve više priča u tom kontekstu, sve je više zainteresiranih proizvođača, čak i onih koji se bave klasičnom ratarskom proizvodnjom", zaključuje 

Zašto je bob odjednom tako popularan? 

Čemu bob pored soje, pitaju se mnogi. Rastuće tržište namirnica baziranih na biljnim proteinima stalno traži nove izvore za njihovu proizvodnju. Osim toga, soja nije na dobrom glasu budući da je prema WWF-u taj usjev drugi najveći uzročnik krčenja šuma, a može biti i visoko genetski modificirana te sadržavati rezidue herbicida. 

Sve je ovo važno nadolazećim mlađim generacijama koje su puno osjetljivije na zaštitu prirode te čije su prehrambene navike sve više okrenute zdravijim, održivijim alternativama. 

Osim toga, kako pišu na stranicama Kopenhaškog sveučilišta, kada je riječ o okusu, niti jedna grahorica ne može se natjecati s bobom i drugim izvorima biljnih proteina. Naime, istraživanja provedena u Danskoj su pokazala kako izolat proteina koji se dobije mehaničkom obradom boba, odnosno mokrim frakcioniranjem, zadržava prirodno svijetlu boju, neutralan okus i dobru teksturu što je vrlo važno pri izradi namirnica poput burgera, kobasica, namaza, biljnih okruglica (falafel) i sličnih proizvoda koji doživljavaju pravi procvat na zapadnom tržištu. 

"Naši rezultati pokazuju da ovom metodom značajno povećavamo sadržaj proteina. Osim toga, testovi pokazuju da smo dobili gotovo jednako lako probavljive bjelančevine kao i kada razgrađujemo proteine ​​iz životinjskih proizvoda, poput mesa i jaja", izjavila je jedna od istraživačica, Iben Lykke Petersen. 

Možemo zaključiti kako će uzgoj boba i prehrambene inovacije biti sljedeća top priča na svjetskom tržištu.