Biste li jeli jagode umočene u tekuću svilu?

Polovica svjetske proizvodnje hrane baca se svake godine jer se pokvari, zahvaljujući neadekvatnom transportu i skladištenju.

Postoje mnoge solucije kako da se riješi situacija s bacanjem hrane. Neke od njih su bile vezane uz odgovorno potrošačko ponašanje.

Primjerice, potrebno je uvjeriti potrošače da ne kupuju samo hranu savršenog izgleda, već da je i ona druge klase dobra, kao i poticanje potrošača da kupuju manju količinu hrane i da idu češće u nabavku. Neka od tih rješenja su složenija, kao što je poboljšanje načina dostave ili ugradnja posebnih odjeljaka u hladnjaku kako bi se biljke sporije kvarile ili pak novi izum istraživača sa Sveučilišta Tufts, sondiranje u tekućoj svili, piše Modern farmer.

To je tekuća svila ili, kako je znanstvenici nazivaju, regenerativno svileno fibroin rješenje. Stvarna svila je zapravo vrsta proteina koja se može otopiti u vodi da se dobije otopina. Brojni znanstvenici zainteresirali su se oko ove tekuće svile, upravo zato što tu svilu ljudi mogu probaviti bez posljedica.

Svila usporila kvarenje jagoda

Istraživači su htjeli vidjeti hoće li ova metoda usporiti kvarenje voća. Naime, odabrali su jagode i banane upravo zbog njihovog brzog kvarenja. Kada su jagode uronili u tu svilenu otopinu četiri puta, usporedili su ih sa jagodama koje nisu tretirali, i to na razdoblje od tjedan dana. Otkrili su da su jagode koje su uranjali u otopinu bile svjetlo crvene, sočne i svježe, dok su one netretirane dehidrirale, omekšale, pa bi ih vjerojatno bilo teško prodati u supermarketima.

Ta svila, čiji je sloj bio tanji od promjera ljudske vlasi, učinkovito je spriječila vanjski utjecaj na voće, uključujući ugljični dioksid i kisik. U drugu ruku, postavlja se pitanje: kakvog je okusa to voće? Istraživači nisu testirali okuse, no kažu kako svila nije utjecala na teksturu voća.

Foto: lenulenac/pixabay.com