Andrea Čović Vidović: Sigurnost hrane mora ići ruku pod ruku sa zaštitom informacijske higijene

U vremenu kada informacijski prostor vrvi od raznih manipulacija, dezinformacije sve češće utječu na svakodnevni život građana i u domeni hrane, prehrane, pa reakcija institucija i medija postaje presudna. O izazovima koje lažne vijesti predstavljaju za Europsku uniju, o regulatornim odgovorima Bruxellesa na anomalije digitalnih platformi te o tome kako se štite potrošači i demokratski procesi u doba umjetne inteligencije, razgovarali smo s Andreom Čović Vidović, zamjenicom voditeljice Predstavništva i voditeljicom medijskog tima Europske komisije u Hrvatskoj.

Europska komisija je identificirala problem lažnih vijesti u domeni političkih utakmica i širenja raznih geopolitičkih utjecaja. Iz Vaše perspektive, koliko su danas dezinformacije u medijima i na društvenim mrežama izazov za Europsku uniju, a posebice kada govorimo o hrani i njezinoj sigurnosti?

Kada je riječ o hrani i prehrani, Europska komisija, zajedno s agencijama kao što je Europska agencija za sigurnost hrane, radi na osiguravanju transparentnosti, visoke razine sigurnosti hrane, propisa o označavanju i kontroli rizika. Na taj način nastoji zaštititi građane od lažnih tvrdnji, obmana ili nekvalitetnih proizvoda.

Dezinformacije o hrani, kao što su neutemeljeni navodi o štetnosti određenih proizvoda, netočne tvrdnje o sastavu ili porijeklu, ili lažne vijesti o sigurnosti, predstavljaju poseban rizik jer mogu narušiti povjerenje potrošača i ugroziti javno zdravlje. Borba protiv njih nastavlja biti važna, kako radi zaštite demokracije i integriteta institucija, tako i radi zaštite potrošača i održavanja povjerenja u sustav zaštite hrane i standarda kvalitete.

Kako EU regulira digitalne platforme?

Koje konkretne korake i alate danas koristi kako bi se borila protiv dezinformacija i osigurala provjerene informacije svojim građanima?

Komisija je još 2017. uspostavila Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, okvir obveza za internetske platforme, medije i oglašivače za borbu protiv širenja lažnih i obmanjujućih sadržaja. Ovo je bio prvi globalni primjer dobrovoljnog samoregulatornog pristupa industrije u borbi protiv dezinformacija, a potpisao ga je tad veći dio globalnih internetskih platformi.

Kodeks smo zatim formalizirali i dobrovoljni pristup zamijenili obveznim kroz Uredbu o digitalnim uslugama (DSA) koja osobito snažno obvezuje upravo velike online platforme i tražilice - one s više od 450 milijuna korisnika mjesečno u EU, da uklanjaju ilegalni i zlonamjerni sadržaj, transparentno označavaju političko oglašavanje, te izvješćuju o rizicima koje njihovi algoritmi i moderacija predstavljaju za korisnike, osobito maloljetnike. Proporcionalne obveze imaju i svi manji pružatelji digitalnih usluga u Europskoj uniji.

Komisija kontinuirano nadzire provedbu, otvoreno je i više istraga u smjeru različitih platformi vezano za sadržaj kojemu je preko njih moguće pristupiti, a platforme redovito dostavljaju izvještaje o poduzetim mjerama kako bi se, primjerice, spriječilo i širenje dezinformacija i lažnih vijesti. Analizira njihove postupke i učinak, prateći je li njihovo ponašanje u skladu s ovim važnim europskim zakonom.

Za ove velike platforme poput Facebooka, TikToka, Instagrama ili Snapchata, Uredba o digitalnim uslugama je na snazi od ljeta 2023., a Komisija je upravo izrekla i prvu kaznu za kršenje ovog zakona, i to platformi X.

EK potiče i suradnju među državama članicama, platformama, civilnim društvom, stručnjacima i medijima da kroz koordinirane odgovore (npr. brzim reagiranjem u kriznim situacijama, razmjenom i provjerom informacija) zajedno neutraliziraju lažne kampanje i informacijske manipulacije.

Razvoj AI-alata povećava rizik od dezinformacija

Jeste li se u svom djelovanju sretali s dezinformacijama vezanim uz hranu i prehranu? Imate li dojam da izazov ekspandira na valu rasta utjecaja BigTecha i novih AI kompanija? Kako će Europa odgovoriti?

Europa na rastući problem, koji ste jasno definirali u pitanju, odgovara kroz kombinaciju regulative, znanstvene kontrole, transparentnosti i edukacije građana.

EK prepoznaje i aktivno reagira na problem dezinformacija i manipulacija informacijama, uključujući i one povezane s hranom i zdravljem. U službenoj komunikaciji o manipulaciji informacijama u području zdravlja i hrane, upozorava da dezinformacije, npr. netočne tvrdnje o "čudotvornim" proizvodima ili navodi o štetnosti bez znanstvene potvrde, ozbiljno narušavaju sposobnost građana da donesu informirane i sigurne odluke.

S obzirom na rastući utjecaj tehnologije i razvoja AI-alata koji mogu masovno širiti generirati sadržaj, rizik da dezinformacije "zahvate" i tematiku hrane dodatno se povećao. Na snazi je od kolovoza 2025. i Uredba o umjetnoj inteligenciji prema kojoj svaki AI-generirani sadržaj u javnom prostoru i na digitalu kao takav mora biti jasno označen pa to zasigurno formalizira ovu našu borbu za transparentni AI na europskom tržištu.

Zaštita javnog zdravlja i sigurnosti hrane mora ići ruku pod ruku sa zaštitom informacijske higijene; tj. da informacije o hrani i zdravlju budu jasno označene, znanstveno utemeljene i provjerljive.

Posebno u sektoru hrane, Europska komisija i Europska agencija za sigurnost hrane provode kampanje poput Safe2Eat koje promiču znanstveno utemeljenu informiranost potrošača: o sastojcima, sigurnosti hrane, pravilnom rukovanju, označavanju i rizicima. Takve inicijative bez sumnje su važne za borbu protiv pseudo-znanstvenih tvrdnji i marketinških obmana.

Uz to, EK aktivno potiče medijsku i informacijsku pismenost kroz edukativne materijale, smjernice i kampanje koje pomažu građanima da kritički analiziraju izvore, prepoznaju manipulaciju i oslanjaju se na provjerene institucije kad tragaju za informacijama o hrani, zdravlju i okolišu.

Društvene mreže između odgovornosti i moći utjecaja

Kako Komisija gleda na ulogu društvenih mreža u širenju/suzbijanju dezinformacija? Možemo li očekivati nove inicijative koje bi ojačale medijsku scenu i tako olakšale pristup točnim informacijama?

Zbog porasta širenja lažnih, obmanjujućih i/ili štetnih sadržaja online, ali i moći koju društvene mreže imaju ne samo kao novi mediji, već i kao "posrednici" informacijama, osmišljen je zakon kojega sam već spomenula – Uredba o digitalnim uslugama – kojim su vrlo velike platforme i tražilice u Europskoj uniji obvezne redovito procjenjivati rizike, transparentno izvještavati o uklanjanju sadržaja te primjeni mjera za ublažavanje štetnih posljedica dezinformacija. Ovaj okvir naša je jasna poruka europskim građanima: društvene mreže moraju biti transparentne i ne smiju biti neutralne prema dezinformacijama i lažnim vijestima - moraju biti regulirane, transparentne i odgovorne u sprječavanju njihovog širenja.

Borba protiv dezinformacija povezana je s drugim politikama - sigurnost, demokracija, vanjski utjecaji te je integralni dio EU-ove strategije za zaštitu demokracije i javnog interesa. Komisija je osmislila novu sveobuhvatnu strategiju Europski demokratski štit radi osnaživanja otpornosti demokracije u Europskoj uniji; uključujući zaštitu informativnog prostora, medijsku slobodu i pluralizam. Upravo ona predstavlja institucionalnu nadogradnju: regulacija, podrška, demokratska otpornost društva.

Demokracija, javno zdravlje i sigurnost (digitalna i offline) ovise o tome da informacijski prostor ostane jasan, siguran i pouzdan.

Medijska pismenost kao prva linija obrane od dezinformacija

Dizanje razine medijske pismenosti jedan je od odgovora na problem lažnih vijesti, što EK poduzima u tom području, a koje alate spušta na nacionalne razine?

Europska Komisija je još 2023. donijela Smjernice za medijsku pismenost koje države-članice mogu koristiti kao okvir za razvoj vještina medijske i informacijske pismenosti.

U 2025. godini, je osigurala čak 3 milijuna eura za podršku projektima medijske pismenosti. Cilj je da sve dobne skupine steknu vještine kritičkog prosuđivanja medijskih sadržaja i sprječavanja širenja dezinformacija.

Također objavljujemo edukativne materijale, vodimo kampanje i podržavamo inicijative za informiranje građana o tome kako ih prepoznati; primjerice kroz vodič "Kako se obraniti od dezinformacija".

Kroz suradnju sa školama i obrazovnim institucijama u državama članica, EK promovira digitalnu i medijsku pismenost u formalnom obrazovanju, uz smjernice za nastavnike i materijale za učenje. Države-članice dobivaju Smjernice kao pripremu za vlastite nacionalne politike: to znači da mogu u školama, medijima i organizacijama civilnog društva razvijati programe medijske pismenosti koji odgovaraju lokalnim potrebama.

Financijske potpore i natječaji potiču lokalne i nacionalne organizacije da razviju inovativne projekte (online i offline) koji građanima pomažu da prepoznaju kvalitetne informacije, kritički misle i izbjegavaju manipulacije. Edukativni materijali, vodiči i kampanje omogućuju da se poruke o medijskoj pismenosti prenesu među građane, škole, novinare i korisnike interneta - ne samo na razini EU, nego lokalno.

I u Hrvatskoj je projekt uspostave mreže provjeravatelja činjenica koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije.

Kako komentirate činjenicu da je Hrvatska na 60. mjestu ljestvice (od 180 zemalja) indeksa medijskih sloboda?

Sloboda i pluralizam medija ključni su za demokraciju. Od 2025. je u Europskoj uniji na snazi Uredba o slobodi medija: novi pravni okvir za zaštitu neovisnosti medija, pluralizma i prava građana na pristup slobodnim i raznolikim informacijama, obvezujući za sve države članice. Upravo ovaj europski zakon pruža mehanizam da se negativni demokratski trendovi adresiraju kroz zakonske i institucionalne mjere: zaštitu pluralizma, neovisnost medija i sigurnost novinara.

Transparentni AI kao europski odgovor na generirani sadržaj

Kako EK gleda na razvoj umjetne inteligencije i njen utjecaj na sutrašnje (dez)informiranje. U kojoj su mjeri naše demokracije danas ugrožene pojavom AI generativnih tehnologija? Hoćemo li sutra certificirati istinu?

Komisija želi da se AI razvija i koristi na način koji je u skladu s temeljnih vrijednostima EU-a, uključujući poštovanje temeljnih prava, transparentnost, odgovornost i sigurnost, što je jasno izraženo kroz pravni okvir i politike o umjetnoj inteligenciji.

Ključni alat u tome je Uredba o umjetnoj inteligenciji, prvi sveobuhvatni pravni okvir na svijetu koji postavlja jasna pravila za razvoj i korištenje AI sustava u EU-u, uključujući zahtjeve temeljene na riziku. Već od veljače 2025. na europskom su tržištu zabranjeni AI sustavi koji za temeljna prava i sigurnost predstavljaju neprihvatljiv rizik, primjerice sustavi za društveno vrednovanje. Visoki stupanj nadzora i znatne obveze primjenjuju se na AI sustave visokog rizika – primjerice AI u kirurgiji, prometu, ocjenjivanju ili – dok se AI sustavi koji predstavljaju minimalni rizik za ljude i temeljne slobode ne reguliraju i za njihovo stavljanje na tržište nema ograničenja. Najbolji su primjer svakako AI filteri za fotografije ili AI sustavi u aplikacijama za streaming glazbe ili filmova.

Za AI sustave umjerenog rizika, na primjer one koji se koriste na društvenim mrežama – Komisija je kroz ovaj zakon stvorila obvezu transparentnosti označavanja sadržaja kako bi smanjila negativne posljedice poput širenja dezinformacija putem generativnih alata, bez gušenja inovacija.

Uz sam zakon, pokrenula je kodeks prakse za označavanje i identifikaciju sadržaja generiranog AI-jem, čime se potiče transparentnost u digitalnom prostoru i omogućuje korisnicima da razlikuju između sadržaja koji je generiran od strane ljudi i onog stvoren pomoću AI alata.

Komisija prepoznaje da AI može ojačati dezinformacije i utjecati na demokratske procese, ali odgovara kroz pravnu regulaciju, standarde za transparentnost i označavanje generiranog sadržaja te poticanje pouzdane AI koja je u skladu s europskim vrijednostima.