Pčelari se u Laboratorij za ispitivanje kakvoće meda i drugih pčelinjih proizvoda Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku najčešće javljaju s upitom za provjeru kvalitete i potvrdu botaničkog podrijetla meda za svoje potrebe. Doznali smo što sve nudi ovaj laboratorij.
Analiza meda i drugih pčelinih proizvoda važna je iz više razloga, a provodi ju Laboratorij za ispitivanje kakvoće meda i drugih pčelinjih proizvoda Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku (PTFOS). Zašto je važna, kako se radi i koje usluge najviše pčelari koriste, doznali smo od izv. prof. dr. sc. Ivane Flanjak.
"Svaki prehrambeni proizvod, pa tako i med, prilikom plasiranja na tržište mora udovoljavati propisima koji reguliraju zdravstvenu ispravnost, zahtjeve kvalitete i označivanje", pojašnjava nam ona.
Kako kaže, rezultati provedenih analiza daju informacije o proizvodu, botaničkom podrijetlu i postupcima tijekom procesiranja, dužini skladištenja te eventualnim namjernim patvorenjima. Odstupanja od zahtjeva, pojedinačnog i/ili kombinacije parametara, ukazuju na uzroke narušavanja kvalitete proizvoda.
"Tako se kupcima i potrošačima osigurava kvaliteta proizvoda, dok se pčelare kao proizvođače štiti od nepoštene konkurencije", ističe naša sugovornica.
Kod drugih pčelinjih proizvoda poput matične mliječi, pčelinje peludi, propolisa, pčelinjeg otrova i voska, kaže, situacija je malo kompliciranija jer za njih nisu propisani kriteriji kvalitete već se kvaliteta i autentičnost procjenjuje na temelju međunarodnih preporuka, a problem su i kategorije u koje se ti proizvodi klasificiraju.
"Pčelinji otrov, vosak i propolis ne klasificiraju se kao hrana, te se na njih ne mogu primijeniti isti propisi kao za hranu i med", pojašnjava profesorica. Naime, njegova kakvoća u Hrvatskoj regulirana je Pravilnikom o medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda. U njima su navedeni parametri kvalitete i granične vrijednosti koje mora zadovoljiti onaj koji se nalazi na tržištu.
"Neki od parametara bitni su za određivanje botaničkog podrijetla, odnosno vrste meda, dok drugi govore o načinu procesiranja i rukovanja s njim nakon vrcanja. Njegova vrsta određuje se temeljem rezultata triju komplementarnih analiza", objasnila je Flanjak.
Kako napominje, ona peludna govori o peludnom spektru biljaka koje pčela posjećuje, ukazuje na botaničko podrijetlo meda, a može ukazati i na geografsko podrijetlo, odnosno područje s kojeg on potječe.
"Sastav i udio ugljikohidrata, prvenstveno fruktoze, glukoze i saharoze te električna provodnost koriste se u potvrđivanju vrste. Treća je senzorska analiza koja kroz ocjenu mirisa, okusa, boje, bistrine/kristalizacije ima za cilj odrediti sukladnost s tipičnim profilom ili standardom, odnosno odstupanje od njega", dodaje profesorica.
Njome se, kaže, mogu identificirati i određeni defekti poput fermentacije te prisutnost stranih mirisa i okusa. "Tek kada imamo sve navedene rezultate možemo procijeniti kvalitetu meda i potvrditi njegovo botaničko podrijetlo", pojasnila je.
U Pravilniku o medu također su propisane granične vrijednosti za udio hidroksimetilfurfurala (HMF-a) i aktivnost dijastaze, fizikalno-kemijskih parametara koji ukazuju na kvalitetu odnosno uvjete procesiranja i skladištenja.
Za matičnu mliječ postoje preporuke specifikacije koje je 2016. godine izdala Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), za propolis preporuke su u posljednjoj fazi publiciranja, no zakonske regulative na nacionalnoj i međunarodnoj razini trenutno nema.
Naime, u Laboratoriju za ispitivanje kakvoće provode se analize svih propisanih parametara kvalitete meda te dodatnih fizikalno-kemijskih parametara (aktivnost enzima, specifična rotacija, boja, udio aminokiselina,…) koji služe u njegovoj karakterizaciji.
Također, radi se i ona makronutrijenata (bjelančevina, masti, ugljikohidrata) pčelinje peludi i matične mliječi, a može se i provjeriti njezina autentičnost određivanjem udjela 10-HDA, masne kiseline koja je prisutna samo u njoj, ili odrediti udio melitina u pčelinjem otrovu, parametra kvalitete koji određuje otkupnu cijenu otrova na tržištu.
Trenutni popis analiza koje provodi ovaj laboratorij dostupan je i ovdje.
"Poznato je da pčelinji proizvodi imaju pozitivno djelovanje na zdravlje, te da bioaktivna svojstva uglavnom potječu od polifenolnih spojeva i drugih komponenti koje djeluju kao antioksidansi. U Laboratoriju provodimo analizu udjela polifenola i antioksidativni kapacitet meda i pčelinje peludi kako bi se provjerila bioaktivna svojstva pčelinjih proizvoda", dodala je Flanjak.
Kaže kako im se pčelari najčešće javljaju s upitom za provjeru kvalitete i potvrdu botaničkog podrijetla meda za svoje potrebe, a posljednjih nekoliko godina raste interes za provjeru autentičnosti matične mliječi i pčelinjeg otrova.
Cijena analiza, dodaje, ovisi o parametrima koji se analiziraju i broju uzoraka, imajući u vidu postupak pripreme uzorka, kemikalije i potrošni materijal potreban za izvedbu te vrijeme potrebno za provedbu.
Upitali smo ju kako funkcionira cijeli proces od dostave uzoraka do rezultata analize. Kaže da im se zainteresirani pčelari javljaju s upitom telefonski ili mailom. Nakon konzultacija definiraju se parametri za analizu sukladno iskazanim potrebama naručitelja. Slijedi analiza uzoraka i unutar dogovorenog vremena naručitelj dobije Izvješće ovlaštenog Laboratorija.
Naime, rezultati analize daju uvid u sastav pčelinjeg proizvoda te sukladnost s propisima i smjernicama kvalitete, a kao rezultat provođenja aktivnosti dobre pčelarske i veterinarske prakse koje osiguravaju da se na tržištu nalaze kvalitetni i sigurni pčelinji proizvodi.
"Provjeru sukladnosti meda sa zahtjevima iz propisa potrebno je napraviti prije stavljanja na tržište, ali bi ju bilo dobro napraviti nakon duljeg skladištenja, jer se njegov sastav s vremenom mijenja, a ako su uvjeti procesiranja i skladištenja bili neadekvatni, parametri kvalitete mogu se značajno promijeniti pa čak i biti toliko degradirani da više nisu u skladu sa zakonskom regulativom", napominje.
Za sve dodatne informacije, cijene analiza i suradnju zainteresirani se mogu obratiti izv. prof. dr. sc. Ivani Flanjak na mail ivana.flanjak@ptfos.hr ili telefon 031/224-394.
Tagovi
Autorica
Partner
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
F. Kuhača 18,,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 (0)31 224 30,
e-mail: office@ptfos.hr
web: http://www.ptfos.unios.hr/
zmiljko4
prije 2 mjeseca
Bilo bi fenomenalno da postoji lista proizvodjaca ispravnog meda tj. da med nije krivotvoren. Ako netko zna nekog dobrog tj. provjerenog medara u Primorsko Goranskoj Zupaniji bio bih jako zahvalan.