Stevija

Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) je višegodišnji zeljasti grm iz porodice glavočika (Asteraceae), koji može narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta - Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrži značajne količine slatkih glikozida.
Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a široki oko 2 cm. Svježe lišće stevije ima ugodan slatki okus
zbog glikozida steviozida, čiji je ekstrakt 200 do 300 puta slađi od šećera.

Posušeno lišće stevije je oko 40 puta slađe od šećera. U listovima stevije nalazi se osam različitih glukozida, a najznačajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o načinu uzgoja i sorti nalaze u lišću u različitim postocima i o tome ovisi koliko će biti “slatki”.

Izgled stevije u cvatnji

Primjena stevije

Prema novijim svjetskim istraživanjima stevija ima širok spektar primjene i može se koristiti u:

• u proizvodnji sladoleda, keksa i kolača jer stevija ostaje stabilna i na 200 ºC
• salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd.
• juhama, umacima, raznim predjelima
• u konzerviranju povrća i voća umjesto šećera, jer ne fermentira.

Ljekovito djelovanje stevije

• odlična je za dijabetičare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gušterače (stvara se više inzulina posušeno lišće stevije se može koristiti kao zaslađivač i dodatak u različitim mješavinama čajeva, kave, mlijeka, kakaa, voćnim sokovima i ostalim pićima
• osušeno lišće stevije kao dodatak hrani poboljšava probavu i ima važnu ulogu u odvijanju
• ostalih procesa u ljudskom organizmu
• redovitim korištenjem stevije pospješuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu, smanjuje se razina “lošeg” kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi
• stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0
• učestalim korištenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospješuje se prokrvljenost (mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu
• poboljšava funkciju miokarda
• stevija ima antiseptičko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i gume za žvakanje)
• jača regeneracijske procese u organizmu
• neutralizira toksine i pospješuje njihovo izlučivanje iz organizma (uključujući i radionukleide)
• usklađuje rad endokrinih žlijezda
• stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu
• ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti kože (kupke za “čišćenje” kože)
• korištenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pušenju, itd.

Generalna preporuka o doziranju pri korištenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne težine), ovisno o tome radi li se o čistom ekstraktu stevije (dorađeno) ili samo o prirodno samljevenom suhom lišću. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Težište naših istraživanja bilo je tehnološke prirode, odnosno stvaranje preduvjeta za brže širenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz literaturnih navoda da je stevija višegodišnja biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spušta ispod nule. U protivnom, potrebno je biljke zaštititi od niskih temperatura ili unijeti u zaštićeni prostor. Biljka se može kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon čega je potrebno obnoviti nasad. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka može vrlo kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lišća po stabljici, a organoleptička testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u lišću. Sušenjem i mljevenjem lišća dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje. Steviju je moguće koristiti na taj način, kao i čisti ekstrakt, ali se može napraviti i vodena otopina.

Uzgoj stevije

Sjetva - sadnja
Stevija se može uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih dviju
mogućnosti izabrati, ovisi o fi nancijskim mogućnostima, odnosno logistici (zaštićeni prostori, laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zaštićeni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se može presaditi u plastični lončić promjera 10 cm. U našim klimatskim uvjetima biljke stevije se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnog mraza.
Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i načinu sadnje, a kreću se od 70 cm x 30 cm čime se postiže sklop od 4-5 b/m2.

Tlo
Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postižu na pjeskovito-ilovastim tlima. Najvažnije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadržava oko korijena jer može doći do truljenja. Na teškim tlima treba unijeti dosta organske mase čime će se omogućiti dobar vodozračni režim
u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.

Gnojidba
Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture. Preporučuje
se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dušika. Poželjno je gnojiti i kvalitetnim
kompostom, pogotovo ako se radi o težem tlu.

Natapanje
Stevija ne podnosi konstantnu sušu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno natapanje.
U iznimno vrućim ljetima natapanje u razmacima 3-5 dana održava biljku u najboljem stanju.

Kontrola korova
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je poželjno pokrivanje (crnim PE folijama) ili povremeno mehaničko uklanjanje korova, ali treba paziti da se pri obradi ne ošteti korijen.

Štetnici i bolesti
Zbog njenog slatkog okusa štetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi čak i međuredno s povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na većinu insekata. Moguća je pojava nekih gljivičnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, većih oštećenja neće biti.

Berba
S berbom se započinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i završava prije prvih mrazeva. Može se brati višekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (ručno ili strojno). Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja, kreću od 30-40 g/biljci suhog lišća. Nakon berbe glavnu stabljiku stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plastičnu posudu da prezimi na temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu može prezimiti vani ako se temperatura ne spušta na duže vrijeme ispod -5 °C.