Pretraga tekstova
Nakon što je Rusija zabranila uvoz turske rajčice, potaknula je svoje proizvođače na što veći uzgoj. Do 2020. godine planiraju postati samodostatni za 144 milijuna svojih stanovnika.
Zabrana uvoza turske rajčice u Rusiju, motivirana geopolitikom, potaknula je Rusiju da postane samodostatna u proizvodnji rajčice, odnosno, potaknula je poduzeća koja ulažu u tehnologiju koja će povećati proizvodnju tijekom cijele godine.
Rusija je rasplamsala proizvodnju mesa, sira i povrća jer su 2014. godine zabranili uvoz većine zapadnih prehrambenih proizvoda kao odgovor na antiruske sankcije uvedene zbog situacije u Ukrajini i Krimu.
Nakon što je Turska pucala na ruski mlažnjak blizu sirijske granice u studenom 2015., Moskva je proširila zabranu uključujući tursku rajčicu za koju je Rusija bila najveće izvozno tržište, navodi freshplaza.
Sporovi između Ankare i Moskve od tada su uglavnom normalizirani, ali zabrana je ostala i ne može se ukinuti još tri do pet godina, kažu dužnosnici. To bi moglo biti prekasno za turske izvoznike, tim više ako Rusi uspiju u naporima povećanja domaće proizvodnje.
Projekti izgradnje plastenika, uz državnu potporu, ključni su za ruske planove da do 2020. godine postanu samodostatni za 144 milijuna stanovnika.
Iako Rusija uvozi samo oko 500.000 tona, od 3,4 milijuna tona rajčice koliko potroše godišnje, znatno oštre zime ograničile su njihovu sposobnost da postignu puni kapacitet, rekla je IKAR agencija za poljoprivredu.
Trenutno samo 620.000 tona proizvodnje dolazi iz "zaštićenog tla" ili plastenika, a ostatak sa "otvorenog terena" koji je produktivan tek od lipnja do rujna. Najveći dio toga dolazi sa privatnih parcela koje održavaju i koriste pojedine obitelji ili prodaju na lokalnim poljoprivrednim tržištima.
Sergej Korolyov, predsjednik Nacionalne organizacije proizvođača voća i povrća, procijenio je da korisnici projekta proizvodnje u plastenicima, u kojima se već počelo uzgajati rajčicu, već ostvaruju profit unazad nekoliko godina, zahvaljujući državnoj potpori koja uključuje djelomičnu naknadu za ulaganja i povoljne stope kredita.
"Sada su plastenici, koji su prvobitno bili izgrađeni za krastavce, ponovo postavljeni za rajčicu", rekao je Korolyov.
Čak 70 posto izvoza turske rajčice otišlo je u Tursku u ljeto i jesen 2015. na čemu su turski povrćari zaradili 259 milijuna dolara. Kada je proglašena zabrana, ulogu Turske su preuzeli Maroko, Azerbejdžan i Bjelorusija.
Ankara je u svibnju ove godine predložila da Moskva ukine zabranu izvan glavne sezone berbe. Upitan za prijedlog Turske, u Rusiji kažu da to može proći samo za lokalnu proizvodnju pasirane rajčice ili sokova.
Foto: Pixabay/davehan2016
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s iskustvom rada u lokalnim i specijaliziranim medijima. Nekadašnja dugogodišnja urednica Agrokluba, danas u nešto slobodnijem 'freelance' modu publiciranja agrarnih tema.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Maja Celing Celić
prije 8 godina
Opcija, hvala što nas pratite i što ste primijetili ovaj previd. Ispravljeno!