Kako pravilno zasijati sjeme povrća u zaštićenom prostoru

Početak veljače idealno je vrijeme za sijanje povrća. U zaštićenom prostoru sije se celer, peršin, rajčica, paprika i patlidžan. 

Posjetili smo obitelj Japarić iz Požege, koja ima dugo iskustvo u ovoj grani poljoprivrede i saznali kako pravilno zasijati povrtne kulture. Prema riječima Tomice Japarića, sve kreće od kvalitetnog supstrata. 

"Inače supstrati koji se mogu naći na tržištu su vam više-manje podjednaki. To su supstrati za profesionalne proizvođače povrća, veća pakovanja, finije obrađeni, više elemenata sadrže u sebi s većim postotkom gnojiva i hraniva koji biljkama treba. Biljkama je za nicanje potrebna samo ujednačena temperatura i vlaga dok ne niknu. Kada niknu, onda se plitice iz komore sele u plastenik, a tada je svjetlost bitna. Supstrati moraju biti vrhunski dezinficirani jer u današnje vrijeme sve više ima virusnih bolesti i bakterioze i problem je biljke održati zdravima", rekao je Tomica Japarić. 

Sjeme nabaviti od profesionalnih proizvođača

Sijanje povrća obavlja se u prostoriji zagrijanoj na minimalno 20 stupnjeva. Sjeme se u supstrate sadi uvijek na jednaku dubinu. 

"Imamo drvenu napravu s kojom bušimo rupe u zemlji od 5 do 7 milimetara, maksimalno 8 milimetara i onda u rupe ubacimo sjeme. Neki to rade prstima, ali prst nije toliko precizan, jer ponavljam, bitno je da, kod nicanja kada vadite pliticu iz komore, da biljke budu u jednakoj fazi, da jednako niknu. Ako jedna izađe gore, a druga malo dolje ne dobijete ništa", ističe Japarić. 

Japarić priznaje da je sve teže procijeniti je li sjeme zdravo, ponajprije zbog klimatskih promjena. 

"Najsigurnije je kupiti sjeme od profesionalnih proizvođača sjemena. To sjeme više nije jeftino kao što je nekada bilo. Naše bake su uzimale sjeme s odrasle biljke. Još uvijek se to može raditi da se sačuvaju stare sorte, ali je problem što tada nekada pokupite sve viruse i bakterije, bolesti s prošlogodišnjih biljaka. To je teško, jer svako sjeme bi se moralo posebno dezinficirati", priča Japarić. 

U jednu rupicu jedna sjemenka

Japarić je nakon ovih pojašnjenja prezentirao sijanje celera: "Vidite koliko je njegovo sjeme sitno. Kada u pitanju toliko malo sjeme, najsigurnije ga je u rupice ubacivati pomoću pomagala kao što je sitno drvce ili pinceta. Bitno je da u svaku rupu upadne po jedna sjemenka", naglasio je Japarić.  

Ako upadnu dvije sjemenke, jednu je potrebno izvaditi. 

"Zato su tu i pregrade, da korijen od jedne biljke ostane kao jedna biljka i kao takve se i sadi. S ovakvim načinom puno ranije se biljka primi, krene dalje rasti, puno kraći je period dozrijevanja. Što prije dobijete biljku, prije ćete ju i brati i veća je zarada automatski", pojašnjava Japarić. 

Kada je sjeme ubačeno u rupicu, ona se naravno pokriva zemljom. 

"To se zatrpa. Mi zemlju prosijemo i malo ju pomiješamo s čistim i sterilnim pijeskom i zasijemo s time. Kada zasijemo, to bude ravna površina, onda se to u komoru stavlja na zagrijavanje, gdje se drži temperatura od 20 do 25 stupnjeva i to se drži dok biljka ne nikne i ne počne nicati. Recimo celeru treba i od 15 do 20 dana dok nikne, rajčici treba od tri do pet dana, paprici pet do šest dana. Kupusnjače trebaju dva do tri dana, najbrže nikne salata. Ona nikne za dva dana ako je temperatura zadovoljavajuća i vlaga dostupna u tom svemu", rekao je Japarić. 

Plitice je poželjno držati na povišenom i prozračnom mjestu

"Za to se osigura u komori cirkulacija toplog zraka. Ja za to imam kalorifer koji to sve neprekidno zagrijava da svaka sjemenka jednake uvjete za nicanje", ističe Japarić. 

Obitelj Japarić sve kulture sije u početne plitice na dubinu od 5-7 milimetara.    

"Mi smo zadovoljni s postotkom uspješnih biljaka. Ne možemo reći da uvijek uspiju u stopostotnom iznosu, ali od 80 do 90 posto biljaka nam uspije. Sto posto uspješnih biljaka mislim da nema nitko", zaključuje Tomica Japarić.