Zašto je facelija poželjna u usjevima i kako je uzgajati?

Facelija, Phacelia tanacetifolia Benth, svojom medonosnom privlačnošću i sposobnošću brzog rasta, ne samo da nudi obilnu pašu pčelama i povećava prinos meda, već se ističe i kao izvrsna za zelenu gnojidbu. Ova biljka, kroz svoj životni ciklus, doprinosi obnavljanju i obogaćivanju zemljišta, čineći ga korisnim i za druge poljoprivredne kulture.

Osim što zadovoljava potrebe pčela, postaje neizostavan saveznik svim poljoprivrednicima koji žele poboljšati plodnost tla i pridonijeti održivosti svojih usjeva, navodi Jovana Todorović, strična savjetnica u PSSRS. Ova jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Boraginaceae, vodi porijeklo iz zemalja jugozapadne Sjeverne Amerike i sjevernog Meksika, a u Europu je donesena u XIX stoljeću.

Obogaćuje tlo dušikom

Podsjeća na korov, svoju visinu dostiže između 60 i 90 cm, grana se već u donjem dijelu stabljike. Grane su oblikovane s manjim grančicama koje nose sitne cvjetove, a latice mijenjaju boju od ljubičaste pri vrhu do bijele pri dnu. Korijen prodire u dubinu do 70 cm, i ima značajnu ulogu u poboljšanju tla i obogaćivanju dušikom.

"Njeno korijenje stvara simbiotski odnos s bakterijama poznatim kao fiksirajućim za dušik. One naseljavaju korijenje i sposobne su vezati dušik iz zraka, transformirajući ga u oblik koji biljka može koristiti", pojašnjava.

Kada nadzemni dio facelije bude odrezan ili kada biljka završi svoj životni ciklus, korijenje otpušta dušik u zemljište. Ovaj proces se naziva zelena gnojidba, što doprinosi povećanju plodnosti. Dušik je ključan hranjivi sastojak za biljke, pa ovakav mehanizam pomaže u obogaćivanju tla i njegovoj pripremi za buduće usjeve.

Facelija - izvrsna za pčele, ali i zemljište

Osim toga, korijenje ove biljke može doprinijeti i poboljšanju strukture tla, smanjenju erozije te zbog svoje sposobnosti odbijanja nematoda u zemljištu, i privlačenju osolikih muha, Syrphidae, koji se hrane lisnim ušima, vrlo je pogodna kultura. Stoga, facelija je korisna ne samo kao medonosna biljka već i kao sredstvo za očuvanje i obogaćivanje zemljišta u poljoprivredi.

Spašava vas okopavanja

Prilagodljiva je biljka i nema velikih zahtjeva u proizvodnji. Pokazuje preferenciju prema određenim tipovima tala, kao što su černozem, livadske crnice, aluvijalna, ali istovremeno je sposobna uspijevati i na različitim zemljištima.

"Zbog sitnog sjemena, ima izražene zahtjeve prema kvalitetno pripremljenom zemljištu za sjetvu koja se obično vrši krajem ožujka ili čim vremenski uvjeti to dozvole, u tom periodu ima dovoljno vlage u tlu i još ne kreće intenzivan rast korova, pa ih facelija poslije zaguši te nije potrebno dodatno okopavanje ili upotreba herbicida koja nije poželjna u proizvodnji meda", ističe Todorović i dodaje da se postupak obavlja pomoću žitnih sijačica, a preporučena količina sjemena iznosi oko 8 kg po hektaru.

Pri uzgoju facelije za zelenu gnojidbu (sideraciju) siju se nešto veće količine sjemena. Preporučuje se provoditi sjetvu u intervalima od 15-20 dana kako bi se osigurala kontinuirana paša za pčele od svibnja do rujna. Ovaj raspored omogućava da facelija pruži stabilan izvor hrane za pčele tijekom različitih dijelova vegetacijske sezone.

Velika korist od zaoravanja

Ako se zaore u fazi procvjetavanja, rezultat u obogaćivanju tla hranjivim tvarima može se uporediti s efektom od unošenja 25 tona stajnjaka na hektar zemljišta.

"Izuzetno je otporna na štetnike i bolesti, a njen korijen djeluje snažno toksično na nematode, koji su jedni od glavnih prenosioca raznih virusa. Ovo posebno čini faceliju izrazito intrigantnom za poljoprivrednike, jer ne samo da poboljšava, obogaćuje, već i revitalizira zemljište", navodi.

Lako se mehanički uklanja, a u sljedećoj godini ne postaje ozbiljan korov u kulturama koje se uzgajaju. S obzirom na svoje povoljne osobine, ona se može uzgajati u monokulturi tijekom više godina, što je od velike važnosti u dugoročnoj održivosti zemljišta.