Zaštita kupusa od vrućina i štetnika

Na području naše zemlje, popriličan se broj poljoprivrednika bavi proizvodnjom kupusa odnosno zelja. Kiše koje su pale krajem prošloga mjeseca, pogodovale su njihovom rastu i razvoju, pogotovo na poljima koja su prethodno bila navodnjavana.

Zbog visokih temperatura, slijedećih će dana, ističe Milorad Šubić iz Savjetodavne službe, trebati navodnjavati polja ljetnih kupusnjača, pogotovo u fazi početka formiranja glavica, kada su biljke vrlo osjetljive na napade različitih vrsta gusjenica.

Kupusnjače napada puno štetnika životinjskog podrijetla

"Naime, u proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača, lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja napada veći broj štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo velikim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) te više vrsta štetnih gusjenica, primjerice one velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno još bilježimo štete od poljskih glodavaca, primjerice hrčka, divljega zeca, ali i puževa", ističe mr. Šubić.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

*registriran samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

U RH nema registriranog kemijskog sredstva protiv bijele mušice

Klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više u ljetnom razdoblju poprima tropska obilježja, a kao posljedica toga pojavljuju se i novije vrste biljnih nametnika koje su stručnjaci proteklih godina, smatrali samo povremenim štetnicima. Jedan od takvih nametnika, koji posljednjih sedam sezona pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji poznatog Varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, je kupusni štitasti moljac odnosno bijela mušica (Aleyrodes proletella).

U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje toga štetnika. No, u prvim mjerama folijarnog tretiranja, dobar postrani učinak na ovog nametnika ima insekticid Chess WG, registriran za upotrebu u crvenom i bijelom kupusu te kelju i to protiv lisnih ušiju, u količini 0,4 kg po hektaru, uz propisanu karencu od samo sedam dana. Bijelu mušicu kupusnjaču, treba suzbijati nekoliko puta, počevši od srpnja ili najkasnije početka kolovoza, s prosječnim razmacima aplikacije od 8 do10 dana.

Insekticide uvijek primijenjujte u doba dana kada pčele ne lete, primjerice u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama, a kombinaciju insekticida koristite u manjim količinama od propisanih.

Među najopasnijim bolestima zelja je tamna trulež žila

"Hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinskoga zelja, tijekom druge polovice ljeta, često su napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominira više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas).

Tome naročito pogoduju učestale kiše, visoke temperature s jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar 2 do 3 godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja, dvogodišnjom uzdržnom selekcijom bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom“ napominje agronom Milorad Šubić.

Zajedničke bolesti povrća

Budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice, primjerice uljana repica te korjenasto povrće roda Brassica kao što je postrna repa, neke se zajedničke bolesti prenose s jednog usjeva na drugi. Najčešće se radi o pjegavosti lišća i suhoj truleži, pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu, sve do sredine 2011. godine dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF, registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti te pojedini bakarni pripravci npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid i bakar-oksiklorid. Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja, od sredine 2011. godine, u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2. Svi pružaju dobru zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća, no ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas).

Tablica 2. Neki organski fungicidi za suzbijanje uzročnika bolesti u kupusnjačama:

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti u kupusnjačama, treba dodavati insekticide protiv različitih kategorija štetnika kao i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, primjerice, Silwett i Inex-A, u propisanim količinama.

Biostimulatorima štitite povrće od velikih vrućina

Smanjenje negativnog utjecaja visokih temperatura i pojačane sunčane radijacije, na gotovo svim povrtnim kulturama, dobije se primjenom različitih organskih biostimulatora u kombinaciji s folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem fosfora, kalija i mikroelemenata. Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata, u smanjenim količinama, a moguće ih je i miješati sa svim preporučenim fungicidima, izuzev bakarnih kao i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

Foto: depositphotos.com, photography33