Ovakav uzgoj je jednostavan, ne zahtijeva okopavanje i nagrtanje, a sve što vam treba je odgovarajući malč.
Sadnja krumpira na konvcencionalan način zahtijeva puno truda oko obrade tla, rahljenja, okopavanja te nagrtanja. Međutim, negativni učinci globalnih klimatskih promjena i ograničeni zemljišni resursi nametnuli su razvoj novih ideja o alternativnim metodama uzgoja ovog porvća bez obrade tla, poznatih pod nazivom površinska sadnja krumpira.
Kako piše gardeningknowhow, za ovakav uzgoj je važno odabrati mjesto s puno sunčeve svjetlosti i dobar malč, a ono što je dobro je i to da se krumpirova zlatica rijetko javlja u ovakvom načinu uzgoja.
Umjesto konvencionalne obrade tla oranjem i pripreme za sadnju, površina tla se pokrije sa slojem od 5 do 8 cm malča (slame ili sijena) za što je potrebno 100 kg za 100 m2 . Kvadratna bala sijena teška je oko 15 kg i košta oko 10 kuna. Slama je nešto jeftinija, ali se najčešće preša u rolo bale čija je težina oko 230 kg, a cijena je oko 80 kn za balu.
Poželjno je da slama ili sijeno koje se koriste za malč budu vlažni, stariji i sjeckani, ali se može koristi i suha i svježa slama, no onda će ju biti potrebno navlažiti vodom ili gnojnicom, prvenstveno kako bi se spriječilo odnošenje malča vjetrom.
Ukoliko je površina tla zbijena ili obrasla korovima, možete ju prekopati ili tek prozračiti vilama kako bi tlo dobilo kisika. Tom prilikom ju obogatite gnojivom, bilo ono stajsko ili kupovno organsko u peletima. Također možete koristiti i kompost ili mineralno gnojivo.
Djelomično obrađeno tlo omogućava dodavanje adekvatne količine gnojiva koje korijen pronalazi prorastanjem kroz tanki sloj malča i ukorijenjivanjem u tlu, a razvoj gomolja će se odvijati na površini malča bez kontakta sa zemljom.
Za sadnju su potrebne temperature zraka i tla od 8 do 10°C. Krumpir se sadi na razmak od 30 cm u redu i 40 do 50 cm između redova. Nakon sadnje provodi se prekrivanje gomolja vlažnom sjeckanom slamom na debljinu od novih 10 do 15 cm. Suhu slamu ili sijeno treba zalijevati vodom ili gnojnicom jer se njime stvaraju povoljni uvjeti za mineralizaciju pokrova. Po malču se može posuti i svježe košena trava ili zreli stajski gnoj kako bi dodatno spriječili odnošenje vjetrom, a pritom osigurao i dodatan izvor hraniva.
Kada biljke dosegnu visinu od 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča kako bi se držala vlaga i održavala povoljna temperatura kao što je to zagrtanje u konvencionalnom načinu uzgoja. Također, deblji sloj spriječava prodiranje svjetlosti do gomolja pa samim time i ozelenjavanje krumpira. Nakon dodatnog sloja, prekrivenu bljiku treba osloboditi razgrtanjem kako bi mogla dalje rasti i formirati snažne stabljike i listove.
Tjedan nakon što procvate, mladi krumpiri su spremni za vađenje. Ne morate čupati cijelu biljku nego samo razgrnite slamu, povadite veće gomolje i ponovno nagrnite malč pa će manji gomolji dalje rasti. Kada se cima krumpira posuši, završen je njegov životni ciklus i tjedan nakon toga povadite i ostale gomolje. Slamu samo poravnajte i ostavite da istrune i tako obogati tlo.
Tagovi
Autorica
Branko Margeta
prije 5 godina
Nešto slično sam i ja probao...
Vjekoslav Hudolin
prije 5 godina
Ovakav francuski način sadnje krumpira isprobao sam kao student prije otprilike 45 godina. Susjedi i prijatelji su se čudili kako je krumpir dobro napredovao. Krumpir sam malčirao polutrulom i vlažnom slamom.