Uzgoj krastavaca na slami

Uzgoj krastavaca na slami je metoda razrađena u Njemačkoj. Sastoji se u kopanju kanala u plasteniku koji se pune slamom, pa kada se slama "upali" grije zonu korijenovog sustava te krastavci brzo rastu i daju obilne prinose.

Evo i konkretnog primjera za plastenik dug 30 i širok 6 metara. Prvi kanal se kopa na metar od ivice duž tunela, širine 80 i dubine 20 cm. Staza između dva kanala je također široka 80 cm. Na nju se stavlja iskopana zemlja kojom će se kasnije pokriti slama i na njoj uzgajati biljke. U plasteniku širokom 6 m, ima tri ovakva kanala. U njih se redaju bale slame i to u dva sloja. Poslije prvog sloja po njemu se rastura mineralno gnojivo, jedan kilogram NPK 20:10:10 po bali slame. Za konkretan primjer potrebno je 450 bala slame i 225 kg mineralnih gnojiva koje se rastura po površini slame u rovove od 72 kvadratna metra.

U nedostatku kompleksnih gnojiva, mogu se napraviti mješavine KAN-a i NPK 15:15:15 ili sličnih, s dvije trećine KAN-a, a to je 150 kg KAN-a i 75 kg NPK 15:15:15. Budući da se prvi sloj bala slame pognoji, po njemu se treba raspršiti i tanak sloj negašenog vapna, pa se onda poreda gornji red slame. Potom se slama dobro zalije vodom i sabije gaženjem.

Kada se slama zagrije na nju se nanosi sloj plodne zemlje 

Tom prilikom negašeno vapno se "gasi" i oslobađa velike količine topline uslijed koje se slama "upali". Kada se slama zagrije na oko 300 stupnjeva Celzijusa, a to bude za nekoliko dana u pokrivenom plasteniku, na nju se nanosi sloj plodne, iskopane zemlje u debljini od 10 - 15 cm. U protivnom, bez vapna, zagrije se tek za dva tjedna.

Potom se presađuju presadnice krastavca obično stare 30 - 35 dana, iako može i mlađe, u plastenicima bez grijanja obično početkom travnja. Na jednom redu bala rasađuju se dva reda krastavca, s međurednim razmakom od 40 cm i razmakom između biljaka u redu oko 30 cm. Tako se dobivaju dvorede trake s međurednim razmakom od 120 cm (20 x 80 x 20 cm). U konkretnom plasteniku na ovaj način se rasadi 600 biljaka, što iznosi 3.300/ha.

Tijekom vegetacije slama se razlaže i pretvara u humus, oslobađa se toplina koja grije zonu korijenovog sustava i plastenik, tako da se, uz redovno zalijevanje i provjetravanje omogućava bujan rast i velika rodnost krastavca.

Autor: Vladica Gavrilović, Savjetodavna RS