U odnosu na zasađene površine i trenutno stanje rajčice, očekuje se je da će ove godine biti proizvedeno 12 tisuća tona, što je tisuću tona više nego prošle.
Ovih dana je na poljima istarskih proizvođača rajčice, počela berba i potrajat će, bude li dobro vrijeme, do 10. rujna. Svi oni, kooperanti su Podravkine tvornice za preradu rajčice u Umagu, jedine takve u Hrvatskoj.
“U ovoj godini proizvodnja rajčice za preradu ugovorena je s tridesetak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na površini od dvjestotinjak hektara na kojima je posađeno 4,3 milijuna presadnica. Prema zasađenim površinama i trenutnom stanju usjeva, za očekivati je da će se ove godine proizvesti oko 12 tisuća tona. Usporedbe radi u prošloj 2016. godini, Tvornica povrća Umag otkupila je od svojih kooperanata, istarskih poljoprivrednika, 11.000 tona", ističu iz koprivničke Podravke.
Maksimalni dnevni kapacitet prerade u tvornici je oko 300 tona, što znači da će za preradu svih proizvedenih količina trebati mjesec i pol dana.
Već tradicionalno početak berbe obilježen je velikom feštom na središnjem umaškom trgu. No ovom događaju prethodila su i predavanja te savjetovanja u vezi sadnje i uzgoja rajčice, koje je za zainteresirana istarska poljoprivredna gospodarstva, organizirala Podravka. Nakon što je i sam s proizvođačima obišao polja, koja su od tvornice udaljena svega nekoliko kilometara, predsjednik podravkine Uprave Marin Pucar dodijelio je priznanja najuspješnijim proizvođačima.
Tako je za najkvalitetniju rajčicu isporučenu u 2016. godini nagrađen Stjepan Majkovica iz Umaga. Za najveći napredak u proizvodnji rajčice u 2017. godini nagradu je dobila njegova sugrađanka Roberta Nemaz Kovačić dok je za najveću količinu isporučene rajčice nagrađena tvrtka Agroprodukt iz Pule. Održano je i javno ocjenjivanje dvadesetak novih sorti konzumne rajčice, kao i proglašenje sorte godine te natjecanje za izbor najveće istarske rajčice. "Naj rajčicu" odnosno rajčicu s najboljim organoleptičkim svojstvima proizveo je OPG-a Maurizia Vucha iz Umaga, dok je najteža rajčica, od čak jednog kilograma i 702 dkg izrasla na polju Marije Bok iz Dragonje.
"Povećanje proizvodnje u odnosu na prošlu godinu dokazuje da se kontinuirana ulaganja, uz stručni nadzor itekako isplate", kazao je okupljenima prvi čovjek Podravke, Marin Pucar.
U ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju ne može se ići bez navodnjavanja. I dok se s pojedinih parcela vidi more, proizvođači moraju rajčicama osigurati slatku vodu i pri tome paziti da u cijevi sustava na natapanje ne uđe slana morska, od koje biljke uvenu. Najjefikasnije i najeftinije je navodnjavanje kap po kap, jer nema vlaženja lišća, manja je potrošnja vode, a i tokom cijele vegetacije biljke, tim se putem dodaju vodotopiva gnojiva koja su u određenom trenutku potrebna. Razmak između redova je oko 1,5 metara, a između biljaka od 25 do 30 cm.
"Prije desetak godina tu smo instalirali i jednu meteorološku stanicu pomoću koje se mjere razni parametri, od temperature, vlage, jačine i smjera vjetra do količine oborina, a na temelju kojih se može prognozirati te na vrijeme upozoriti kooperante prijeti li opasnost od kakvih bolesti rajčice. Najkvalitetniji hibridi su oni kod kojih, prilikom berbe, na plodovima ne ostaju peteljke i koji imaju visok udio suhe tvari", kaže dr. sc. Zdravko Matotan, direktor Službe razvoja poljoprivrede koprivničke Podravke.
Do 1998. godine rajčica se brala ručno i jedan je radnik dnevno u prosjeku ubrao 700 kg. Suvremeni kombajni, pak, dnevno uberu i do sto tona. U vrijeme berbe i otkupa, umaška tvornica radi u četiri smjene, a stalnim radnicima pomažu i sezonski.
Podravkini proizvodi od istarske rajčice, osim na domaćem, prodaju se i na tržištu Poljske, Slovačke, Češke, Rusije, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore te SAD-a.
Foto: Podravka i dr. Zdravko Matotan
Povezana biljna vrsta
Sinonim: paradajz, poma, pomidora, kavoda/kavada | Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum
Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Uzgaja se u plastenicima, staklenicima i na polju. Dijeli se na srednje ranu i kasnu. Ima dobro razvijen vretenast korijen... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Sandra Špoljar
prije 7 godina
Neznam vrstu hibrida, ima različitih. Ovo je jedna parcela, a rastu na 200 ha.