Trojica proizvođača češnjaka drže 30 posto domaće proizvodnje i dolaze iz - istog mjesta

U deset godina vrijednost uvezenog povrća u Hrvatskoj povećana je za više od 150 posto. Tako nepotrebno izdvajamo milijune eura i za uvozni češnjak, dok naši potencijali ostaju neiskorišteni.

Državni zavod za statistiku objavio je kako smo prošle godine imali pad proizvodnje luka i češnjaka, i to za 549 tona u odnosu na 2023. godinu. Točnije, proizveli smo lani ukupno 20.569 ove dvije kulture, od čega je oko 5 tisuća tona proizvedeno u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe, dok je ostatak bio namijenjen tržištu.

Tko proizvodi češnjak?

Prošle je godine, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, češnjak uzgajalo 391 poljoprivredno gospodarstvo u sustavu potpora na 143 hektara.

Ogroman je to pad u broju proizvođača, i to za gotovo pola u odnosu na 2020. godinu kada je bilo 717 gospodarstava u sustavu potpora. Također, smanjene su i površine za 82 hektara budući da se prije četiri godine uzgajao na 225 hektara.

Deset najvećih proizvođača drži 40 posto ukupne domaće proizvodnje ovog povrća. Listu predvodi OPG Kolarević Stjepan s nešto više od 16 hektara, zatim OPG Balić Marijan sa 16 hektara te na trećem mjestu OPG Kolarević Luka s 10 hektara - a sva trojica dolaze s krajnjeg istoka naše zemlje, Tovarnika u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ujedno, samo oni prelaze dvoznamenkaste brojke u površinama.

Ostali vodeći proizvođači uglavnom dolaze iz Slavonije, Srijema, jedan iz Međimurja te jedan iz Istre.

Tablica: 10 najvećih proizvođača češnjaka u sustavu potpora u Hrvatskoj u 2024. godini

Prema javno dostupnim informacijama, OPG-u Kolarević Stjepan za 2023. godinu isplaćeno je ukupno 64.069 eura, OPG-u Balić Marijan 48.973 eura, a OPG-u Kolarević Luka 20.089 eura svih potpora.

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Jedinstveni zahtjevi za potporu 2024. godine)