Pretraga tekstova
Toskanski kelj varijetet je lisnatog kelja porijeklom iz te talijanske regije. Pozitivnog je utjecaja na zdravlje, a time što snižava kolesterol, sudjeluje u borbi protiv karcinoma i smanjuje opasnost od upale.
Toskanski kelj (Brassica oleracea var. acephala “Toscano”), varijetet je lisnatog kelja koji se tradicionalno uzgaja u toj talijanskoj regiji. Niže temperature njegov okus čine slađim i ukusnijim u odnosu na ostale kupusnjače. Pozitivnog je utjecaja na zdravlje, a time što snižava kolesterol, sudjeluje u borbi protiv karcinoma i smanjuje opasnost od upale. Listovi su dekorativnog izgleda, te se može saditi i kao ukrasno bilje.
Pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae), iako se od njih razlikuje time što njegovi listovi ne formiraju glavicu. Zajednička karakteristika s drugim kupusnjačama je to što podnosi niže temperature, čak do -10°C. Listovi su tamne plavo-zelene boje, vrlo naborane teksture, duljine oko 30 cm. Cijela biljka postiže visinu između 60 i 90 cm. Pojedinačne biljke toskanskog kelja vrtu daju pomalo prapovijesni izgled zbog forme koja podsjeća na palmu, posebice kada se beru donji listovi.
Jednostavnog je uzgoja, a kao kupusnjača zahtijeva plodno i drenirano tlo. Kako bi listovi bili mekani, slatkog okusa, tlo je potrebno pognojiti kompostom prije sjetve ili presađivanja presadnica. Najbolje uspijeva na sunčanom položaju, ali može podnijeti i polusjenu. Idealni pH za rast je oko 6,5 do 6,8. Oko biljaka je preporučljivo postaviti malč kako bi se sačuvala vlažnost tla i smanjio rast korova. Podnosi sušu, ali preferira vlažno tlo.
Sije se direktno na otvoreno ili u zatvorenom prostoru. Sjetva na otvorenom je sredinom ili krajem proljeća, a mlade se presadnice presađuju u ljeto, nakon 6 do 8 tjedana. Sade se na razmak od 30 do 45 cm.
Listovi se beru kada postignu veličinu šake. Prvo se beru stariji listovi, kako bi se središnjim listovima omogućio bolji razvoj. Po jednoj berbi bere se oko šaka listova. Ako se na biljci pojave žuti ili oštećeni listovi, mogu se ukloniti. Zbog niskih temperatura, listovi toskanskog kelja postaju slađi, posebice nakon mraza. Kako bi se produljilo vrijeme berbe, može se prekriti pokrovom za prekrivanjem usjeva. Manji se listovi mogu jesti svježi, dok su stariji ukusniji skuhani ili pirjani. Neoprane listove oblaže se mokrim paprinatim ubrusom u plastičnoj vrećici, a čuvaju se u hladnjaku. Listove iz hladnjaka potrebno je potrošiti unutar 5 dana.
Napadaju ga nametnici i bolesti koje napadaju i druge kupusnjače, kao što su: kupusni moljac, uši i puževi. U uzgoju je preporučljivo poštivati plodored kako bi se smanjio napad od štetnika i bolesti. Biljke koje se sade zbog dobrosusjedskih odnosa su: crveni luk, krumpir, cikla, celer, salata, kadifice, ružmarin, kadulja.
Toskanski kelj bogat je mineralima, posebice željezom, kalijem, magnezijem, kalcijem, te vitaminima A, C, B6, folatom, niacinom, te vlaknima. Također su zastupljeni i fitonutrijenti kao flavanoidi, karatenoidi i glukozinolati, koji sudjeluju u detoksikaciji organizma i prevenciji karcinoma debelog crijeva. Priprema se kao i ostale kupusnjače, kao varivo, na lešo, dodaje pitama i smoothijima. Blanširanjem listova uklonit će se njihov gorkasti okus. Odlično se kombinira sa češnjakom, paprikom, slanutkom, kobasicama, bundevama, ali i jabukama.
Tagovi
Toskanski kelj Ukrasno bilje Kupusnjače Jednostavan uzgoj Dobrosusjedski odnosi Antioksidans Toscana
Autorica
Više [+]
Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/