Pretraga tekstova
Vegetacija paprike trajat će do prvih mrazeva, koji se mogu dogoditi u listopadu, stoga obratite pozornost na stjenice i tretirajte paprike insekticidima s kratkom karencom.
Loši vremenski uvjeti u travnju i svibnju nisu bili povoljni za ukorjenjivanje i rast sadnica paprike, posebno na otvorenom. Zbog vrućine, a tijekom proljeća i hladnijeg vremena, paprike su kasno počele dozrijevati. Trenutno su stjenice najveći problem za proizvođače.
Travanj je bio hladan s kasnim jutarnjim mrazevima, a u svibnju je, osim hladnog vremena, gotovo svaki dan padala kiša, pa su biljke u početku doživjele "šok" od kojeg se dugo nisu mogle oporaviti.
Drugi šok dogodio se u lipnju i srpnju, zbog nedostatka oborina i visokih temperatura koje su dosezale više od 40 stupnjeva, što je uzrokovalo usporen rast jer biljke na takvim uvjetima samo vegetiraju.
Prvi zreli plodovi, osobito oni sa žutom korom, pojavili su se tek početkom kolovoza, nešto ranije u plastenicima. U odnosu na prošlu godinu, plodonošenje je kasnilo. Sorte namijenjene izradi ajvara počele su crveniti tek nedavno u plastenicima, a na otvorenom još i kasnije.
Bilo je za očekivati da će cijene biti nešto više jer nema puno domaćih paprika koje, iako su "tropske biljke" i vole toplo vrijeme, ne vole šokove, tj. visoke temperature praćene hladnijim jutrima i povremenim pljuskovima. Zbog klimatskih promjena, sunčeve zrake su toliko jake da strana ploda, koja je cijeli dan na suncu, često počne smeđiti, a zatim i trunuti, jer je štetnim kukcima lakše probiti se u unutrašnjost ploda.
Među štetnim kukcima najopasnija je zelena stjenica, Nezara viridula, koja u rujnu, čim malo popusti pažnja proizvođača, napada plodove u velikom broju, pa se na jednom plodu može vidjeti nekoliko jedinki, mlađih, starijih.
Vegetacija paprika trajat će do prvih mrazeva, koji se mogu dogoditi u listopadu, stoga preporučujemo proizvođačima da obrate pozornost na stjenice i tretiraju paprike insekticidima s kratkom karencom.
Njega rajčica i paprike pred kraj sezone - kako produžiti plodonošenje?
Ukoliko ne želite koristiti kemijska sredstva, možete isprobati ocat, cimet, čili, klinčiće, sodu, ulje neema, alge, domaće sirovo mlijeko, lišće kiselog drveta, češnjak.
Ocat, lišće kiselog drveta, čili i alge daju najbolje rezultate, iako ih treba koristiti češće, dva do tri puta tjedno. Naravno, obavezno je i navodnjavanje jer, iako ima jutara s rosom, visoke dnevne temperature "poništavaju" njegov pozitivan učinak.
Ako se plodovi ne zaštite, zbog broja kukaca doći će do gubitka boje, pojave žućkastih mrlja i u konačnici truljenja.
Tagovi
Uzgoj paprika Zelena stjenica Jutarnji mrazevi Kiselo drvo
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.