Šta je potrebno za proizvodnju kikirikija?

Kikiriki je mahunarka, najviše se gaji u Africi i Americi, ali ova mnogima omiljena grickalica može uspješno da se uzgaja i kod nas na plodnom i pjeskovitom zemljištu. Ova biljka porijeklom iz toplih krajeva veoma lako uspijeva tako da je možemo naći u baštama i na manjim površinama.

Sjetvi ove biljke prethodi jesenje duboko oranje, a tokom proljeća kvalitetna priprema koja podrazumijeva kultivisanje kako bi zemljište bilo rastresito sa dobrim vodno-vazdušnim režimom obzirom da će u njemu rasti i razvijati se mahune. 

Sjetva

Najčešće se sadi tokom kasnog proljeća, kada prođe opasnost od mrazeva. Odgovara mu dobro drenirano pjeskovito zemljište i sunčano mjesto. Sije se širokoredno, na dubini od oko četiri centimetara, 50 do 60 cm između redova, a razmak u redu između biljaka bi trebao da bude od 15 do 20 cm.

Kako nam je rekao Ninoslav Bukvić iz Bača mogu da se siju cijele mahune i u tom slučaju nicanje je sporije, izlomljene mahune ili potpuno oljušteno sjeme. On je prošle godine kikirikijem zasadio površinu od oko 5.700 m kvadratnih (oko pola hektara). Najbolje je, kako kaže, sjetvu obaviti kada je temperatura oko 20 stepeni Celzijusa, a temperatura u sjetvenom sloju zemljišta od 12 do 15 stepeni.

Sjetva kako je ispričao naš sagovornik može da se obavi ručno, motikom praveći kućice ili jarak ili ukoliko se radi o većim površinama mašinski.

"Kikiriki niče kao i krompir, pojavljuju se prvi listići i onda treba obaviti prvo zagrtanje. Ja sam obično radio pet zagrtanja, a poželjno je i više", kaže Bukvić i napominje da se prvi cvjetovi pojavljuju već poslije 30 dana nakon sjetve.

Zalivanje pepelom

Cvjeta predivnim žutim cvjetovima, koji se lagano savijaju, a biljka ih gura pod zemlju, gdje se razvijaju mahune. Upravo kada cvjetovi odu pod zemlju, biljku treba zagrnuti zemljom, kako bi se mahune razvile i kako bi se dobio bogat plod. U protivnom, cvjetovi ostaju na površini i osuše se. Zagrtanjem se ujedno uništavaju i korovi. Što se to više puta radi biće više ploda u zemlji i veći je prinos. Ukoliko se usjev dobro njeguje jedna biljka može da donese 10-15 mahuna sa tri zrna.

"U periodu cvjetanja biljke obavezno obavim zalivanje pepelom razmućenim u vodi, to je odlično organsko đubrivo, izvor mikroelemenata. Nakon toga obavezno obavim zagrtanje", kaže naš sagovornik dodajući da je pepeo sakupljao u šest velikih buradi od po 200 litara. Za upotrebu u zemljoradnji preporučuje se pepeo nakon sagorijevanja tvrdog drveta u domaćinstvu, a ne nakon loženja briketa i peleta.

Kikiriki se može uzgajati i u našim uslovima

Nije imao problema sa insektima i bolestima, jedini problem su bile česte kiše na kraju vegetacije. Bukvić nam je rekao da kikiriki ima bujnu masu koja može dobro doći kao hrana ovcama i kozama.

Kako se bere?

Stručnjaci kažu da je od sadnje do berbe potrebno 130 do 150 dana, a biljka je zrela kada lišće požuti mahune dobiju zlatno žutu boju dok zrno treba da ima tamno crvenu boju ljuspice.

"Obzirom da nemam adekvatnu mehanizaciju berbu smo obavljali ručno, biljka se čupa iz zemlje, dobro otrese i ostavi da se malo prosuši", kaže naš sagovornik i dodaje da se kasnije mahune odvajaju od stabljike i dodatno suše, a nakon toga neophodno je da selektor odradi četkanje, pranje i da se ponovo plodovi dobro osuše. On kaže da je prošle godine imao rod od 830 kilograma, obzirom da nema mehanizaciju plaćao je radnike za sve radove. Ukoliko su površine manje posao može da se uradi u okviru porodice dok je za veće površine i ozbiljniju proizvodnju potrebna adekvatna mehanizacija, selektor sušilica, pakerica.

Na primjer, na kraju savjetuje da kikiriki treba dobro upakovati i zaštititi od vlage, u protivnom njegova mahuna može postati meka, a zrna mogu da užegnu.

Kod nas se uvozi, obzirom da je zdrava namirnica za njim postoji velika potražnja. U prodaju ga možemo naći u ljusci, pečen, pržen, slan, a od njega se pravi kikiriki puter.