Spriječite štete od mraza na povrću

Svakog proljeća se susrećemo s mrazom i utjecajem negativnih temperatura na biljke koje smo posadili. Na niske temperature su najviše osjetljive sjemenke koje se nalaze u fazi klijanja, mlade biljke koje tek niču ili su nikle, jagode koje cvjetaju i njima je potrebno osigurati zaštitu od niskih temperatura i mraza.

Jagode koje se uzgajaju na otvorenom su sada u fazi cvjetanja i vrlo su osjetljive na mraz i niske temperature.

Povrće kao što su: bob, grašak, kelj, luk, mrkva, peršin mogu preživjeti niske temperature od -4 do -5°C. Međutim, ove temperature mogu podnijeti u kraćem vremenskom periodu.

Cikla i repa mogu biti oštećene na -3°C.

Zaštita pokrivanjem

Male površine i gredice je lakše zaštititi nego velike površine. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri ili cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama, agrotekstilom posebno proizvedenim za tu namjenu. Pojedinačne biljke se mogu zaštititi drvenim gajbicama, vrećama od jute, plastičnim bocama kojima smo odsjekli dno i stavili ih preko biljke.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja i kondenziranja vlage. Ne smije se stavljati na biljke, jer na mjestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Agrotekstil se proizvodi po tehnologiji netkanja i kao rezultat toga agroplatno ima mnogo pora kroz koje struji zrak i vlaga. To omogućuje biljci disanje, nema nakupljanja vlage. Debljina agrotekstila je različita i to utječe na težinu po površini, kao i na zaštitu od vremenskih uvjeta. Ispod agrotekstila nema pojave truljenja. Može se koristiti kao dvostruki sloj. Lak je za postavljanje, ne zahtijeva armaturu.

Zaštita polijevanjem

Zaštita biljaka polijevanjem dat će efekte kod malih vrijednosti mraza. Pri hlađenju vodena para se kondenzira i pada kao rosa na bilje. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalijevanje treba ponavljati svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatre na strani odakle puše vjetar - na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo zaštititi. Dim od vatre na koju smo položili vlažnu slamu, sijeno, drvo, lišće, krpe ili bilo što što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Bilje se mogu zaštititi ukoliko se malčiraju slamom, sijenom, lišćem, papirom.

Foto: Pixabay/jensb