Veliki i krupni plodovi zahtijevaju rezidbu loze koja će osigurati ravnotežu između zelene mase, korijena i plodonošenja
Ljeto je teško zamisliti bez sočnih lubenica i dinja. Možemo ih uzgajati ako znamo kako biljka raste, cvjeta i formira krupne, slatke plodove. U slučaju da ih pustimo da rastu prirodno, one će stvoriti mnoštvo sitnih plodova.
Rezidbom smanjujemo rast zelene mase, uspostavljamo ravnotežu između rodnosti i korijena, stimuliramo razvoj bočnih grananja koja nose ženske cvjetove, potičemo razvoj krupnih plodova veće sočnosti s više šećera.
Postoji nekoliko načina rezidbe lubenice, a dva najčešća su: na jednu glavnu ili na dvije loze. Kod rezidbe prvo odredite koja je glavna, obično se radi o najdužoj. Pregledajte koliko ima bočnih, kako su razvijene i u kakvom stanju. Odaberite jake i zdrave, jer će one dati plodove. Ženski cvijet se na glavnoj lozi formira poslije petog ili šestog internodija (čvora ili koljenca). To je sortna karakteristika.
Prikraćivanje obavljate kada plod dostigne veličinu teniske loptice i još do pet listova. Bočne loze prvog reda se prikraćuju poslije četiri do pet listova. Ostavljaju se plodovi koje biljka može ishraniti, obično dva do tri. Ostali se uklanjaju. Prvo provjerite je li došlo do oplodnje cvjetova. Ne žurite.
Drugi način je da prikratimo glavnu lozu nakon što formira dva bočna grananja. Oni će biti nosiitelji rodnosti.
Za razliku od lubenice, plodovi dinje se formiraju na bočnim lozama. Glavna se prikraćuje poslije formiranja tri do šest bočnih. Kada narastu, one se prikraćuju iznad 5. ili 6. lista. Bez prikraćivanja biljka formira puno sitnih plodova.
Povezane biljne vrste
Sinonim: dina, melon, pipun, pekun, pepun, milum | Engleski naziv: Melon | Latinski naziv: Cucumis melo L.
Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a... Više [+]Tagovi
Autorica
