Rekordni prinosi, manje rizika: Tomislav Drožđek imao najstabilniju sezonu do sada

Na rubu općine Petrijanec u Varaždinskoj županiji nalazi se OPG Tomislava i Marine Drožđek, gospodarstvo koje je u posljednjih deset godina potpuno transformiralo svoju proizvodnju.

Tomislav, nositelj gospodarstva, u poljoprivredi je, kaže nam, otkad zna za sebe. Školovao se u Križevcima, a intenzivnom povrćarskom proizvodnjom obitelj se bavi više od 20 godina. Danas obrađuju oko 240 hektara, od čega je 50 hektara pod povrćem - industrijska rajčica, mrkva i krumpir, a sve površine pod povrćem su navodnjavane. Od ratarskih kultura uzgajaju kukuruz, uljanu repicu, suncokret i pšenicu.

Na gospodarstvu rade on, supruga, roditelji, dvoje stalno zaposlenih i pet sezonaca, a za rad imaju svu potrebnu mehanizaciju; šest traktora od 40 do 300 KS, sadilicu, kombajn, koje su sami kupili, bez EU fondova, istaknuo je Tomislav.

Osvrnuo se i na neiskorišten potencijal ovog kraja: "Prije 50 godina planirano je da tri posto vode iz sustava ide za navodnjavanje, ali projekt nikad nije zaživio. Šteta, jer do Drave ima jedva kilometar. Ovdje je mogla biti mala Neretva koja bi navodnjavala zemljišta sve do Varaždina.“ Zbog toga Drožđeki danas sami ulažu u sustav navodnjavanja i bunare - svake godine jedan do dva nova.

Od tifona do kap na kap: Ušteda vode je neusporediva

Prije deset godina na površine su uveli tifone, ali problemi s neujednačenim zalijevanjem i zbijanjem tla natjerali su ih na promjenu.

"Kod tifona nikad niste sigurni u količinu vode koju biljka dobiva, a po vrućinama i vjetru praktički ne možete navodnjavati - em dolazi do temperaturnog šoka, em na vjetru dolazi do zanošenja", ispričao nam je. Zbog toga su prošle godine odlučili prijeći na sustav navodnjavanja kap na kap što im se također pokazalo kao promašaj zbog izbora tvrtke odnosno kvalitete samog sustava. Naime, učestala pucanja cijevi i curenja na spojnicama pokazala su se preskupima i nepouzdanima.

Stoga su se ove godine odlučili za Netafim sustav, kojeg u Hrvatskoj zastupa Bioplan.

"Netafim je možda malo skuplji, ali razlika u kvaliteti je ogromna. Kod njih nema pucanja, nema kapanja mimo reda, spojevi su kvalitetni, drže i pod velikim pritiskom. S tifonom biste vodu nalazili na uvratinama do kraja sezone", kaže Tomislav. Glavne cijevi su višegodišnje, one se na kraju sezone jednostavno namotaju i spreme, dok se tanke sezonske cijevi mijenjaju svake godine i šalju na recikliranje.

Na gospodarstvu su posebno zadovoljni FlexNet razvodnim cijevima. Ističe kako je instalacija brza, lako ih je nositi po njivi, spojevi su već tvornički pripremljeni i ne puštaju što im uvelike štedi vrijeme i živce. Kao njihovu glavnu prednost naspram klasičnih layflat cijevi navodi kako su otporne na gaženje traktorom i UV zračenje, što znači da se ne uvijaju i ne pucaju pri naglim promjenama temperature. Netafimove cijevi posebno su, ističe, dizajnirane za sezonsku rajčicu jer imaju ojačane kapaljke i veliku filtracijsku površinu, što smanjuje rizik od začepljenja i osigurava jednolik protok.

Vode i hraniva točno koliko treba

Uz navodnjavanje kap na kap koje biljci daje točno vode koliko treba u određenoj fazi razvoja ide i fertigacija - primjena hraniva kroz vodu. Drožđeki sve gnojidbene potrebe rajčice i mrkve rješavaju upravo na taj način. "Hranivo ide direktno korijenu. U fazi rasta dajemo više dušika, kasnije prebacujemo na kalij čime se potiče preraspodjela šećera u plod, što rezultira višim BRIX vrijednostima što je ključno za prerađivačku industriju. Reakcija biljke je brza i vidi se ogromna razlika."

Ističe kako time dolazi do ujednačenog nicanja, ravnomjernog dozrijevanja i lakšeg određivanja termina berbe jer se ne događa da je jedan plod zelen, drugi zrel, jedan veći, drugi manji.

Povrće inače sade na kvalitetnijim pjeskovitim ilovastim tlima. Ove su godine ostvarili visoke prinose, kaže nam Tomislav. I dok mrkvu još vade, ističe kako im je rajčica dala do 130 t/ha, a krumpir 35-60 t/ha, ovisno radi li se o konzumnom ili industrijskom za čips. "One manje površine koje nismo navodnjavali ove godine jedva su na granici isplativosti".

Savjetuju se sa stručnjacima

Iako imaju rezultate i stabilnu proizvodnju, tržište im i dalje stvara ozbiljne izazove. Konzumni krumpir, kaže, više nema smisla raditi. "Uvoz diktira sve, do zadnjeg dana ne znamo cijenu, a od poticaja još nijedan cent nismo dobili. Ne znaš ni kome se obratiti, a upravo sad je vrijeme za nabavku potrebnog repromaterijala dok su cijene niske", govori nam.

Unatoč svemu, planovi i dalje postoje - mrkvu će povećati, krumpir smanjiti, a rajčicu ostaviti na istoj površini, 15-ak hektara. "Ona je zahtjevna, ali kvalitetno odrađena daje sigurnost“.

Osim dobre suradnje sa savjetodavnom službom, poručuje kako veliku pomoć ima i od Bioplana: "Dečko iz Varaždina je uvijek dostupan, bilo da trebamo savjet, rezervne dijelove ili potrošni materijal", a to, smatra, puno znači na terenu.

Za više informacija o sustavima navodnjavanja, obratite se tvrtki Bioplan na jedan od niže navedenih kontakata.