Reciklirano imanje: Mala znanost u skupljanju i čuvanju sjemena

Divovska cikla, rukola visoka gotovo pola metra, povrtnice pune cvjetova dominiraju gredicama recikliranog imanja Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) u Vukomeriću. Sačuvati sjeme je prioritet, pa većina gredica ima upravo tu namjenu, objašnjava nam Dunja Zbiljski, voditeljica Društvene banke sjemena.

"Većina toga što uzgojimo ide u sjeme, pokušavamo povećati proizvodnju za potrebe radionica da malo više salate uzgojimo. Rajčice su u tom smislu zahvalne jer možemo dobiti sjeme i imati plod, ali kad pustiš neke kulture u sjeme poput krastavaca, tikvica i kupusnjača, one više nisu jestive“, priča nam tijekom šetnje između gredica ova inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša.

Banka sjemena osnovana je 2018., a Dunja se o njoj brine posljednjih godinu dana.

Alfa i beta sjeme

Ponosno pokazuje ciklu presađenu prošle godine koja će ovo ljeto dati sjeme.

"Bitno nam je da dobijemo organsko sjeme i onda ga mi generacijski umnažamo i adaptiramo na naše uvjete, tako da imamo sjeme s raznih strana, nešto i s razmjena po Europi", pojašnjava.

Kako dodaje, razlikujemo alfa i beta sjeme. "Alfa smo mi umnožili ili naši aktivni članovi ili smo ga dobili od poznanika sjemenara iz naše mreže, a beta sjeme je ono što dobijemo po razmjenama i moramo ga tek istražiti“, objašnjava dodajući kako beta sjemenju prvo provjeravaju klijavost, zatim slijedi sjetva i berba sjemenja. Nakon što se beta sjeme uspješno umnoži ulazi u alfa kategoriju.

Među članovima koji testiraju i umnažaju sjeme dugogodišnji su vrtlari, agronomi, vlasnici OPG-ova.

"Naša praksa je kad se neko učlani u banku i pokaže se kao dobar vrtlar, prve dvije godine, ovisno o kulturi koju je preuzeo, te vrati sjeme, onda postaje aktivni član. Ne mora plaćati članarinu nego može uzeti sjeme koje god želi, jer mali broj ljudi uopće vrati sjeme natrag. Za prikupljanje sjemena treba prostora, strpljenja, iskustva, znanja“, priča Dunja.

Iako se čini da je dovoljno biti strpljiv i pričekati da se stvore cvjetovi i skupi sjeme, postoji cijeli niz detalja koji čine jedno kvalitetno čuvanje sjemena. Mrkvu je, primjerice, potrebno zaštititi od križanja sa divljom mrkvom, grahorice se spremaju u škrinju do 30 dana kako bi se sjeme zaštitilo od žiška, kupusnjače zahtijevaju promatranje jer u kratkom roku mahune puste sjeme i, ako se otvore, sjeme se brzo rasije okolo. Od svog sjemena jedino ono blitve rijetko kad razočara klijavošću i otpornošću.

"Kad ga skupimo stavljamo ga u staklenku ili plastičnu vrećicu da ne povuče vlagu. Nakon toga ide na police. U staklenke stavljamo silika gel da izvuče vlagu, ali opet pazimo da ne izvuče previše. Tako stoji na sobnoj temperaturi do sjetve i nije izloženo izravnom svjetlu. U Grčkoj, recimo, svo sjeme drže na niskim temperaturama“, spominje voditeljica Društvene banke sjemena.

U sjemenarstvu je uvijek važno i sačuvati nešto od kritične skupine sjemena, ističe te dodaje "ako je sjeme neke sorte pri kraju ona iduće godine ide u regeneraciju i umnažanje ili ako je istek klijavosti onda ulazi u kategoriju "hitno“. Tada zovemo aktivne članove, šaljemo im tablice i molimo da posvoje sjeme te sorte“.

Očuvanje bioraznolikosti

Kako je registracija proizvodnje sjemena dosta složena u Hrvatskoj i zahtijeva opsežnu proceduru, sjemenarstvo je svedeno na razmjene kojima se pokušava sačuvati organsko i ekološko sjeme, a time i bioraznolikost što je i jedan od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.

Strateški plan ZPP 2023.-2027. ima za cilj održati ili očuvati veliku biološku i krajobraznu raznolikost, uz još širu primjenu dobrih praksi koje će pozitivno utjecati na ublažavanje klimatskih promjena, očuvati proizvodne resurse, tlo i vodu, te očuvati kvalitetu zraka.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača posljednjih godina pokušava to promijeniti i potaknuti poljoprivrednike na proizvodnju lokalnog sjemena kako bi se uspostavila ekološka proizvodnja sjemena naših tradicijskih sorti. Ujedno, cilj intervencije 70.04 Ekološki uzgoj je potaknuti primjenu praksi i metoda koje su korisne za okoliš sa stajališta smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.