Rajčica - nekoć smatrana otrovnom, danas hrani cijeli svijet

Rajčica (Solanum lycopersicum), danas nezaobilazna u svjetskoj kuhinji i prehrambenoj industriji, ima bogatu povijest koja seže do Južne Amerike, konkretno područja današnjeg Perua, Bolivije i Čilea. Prve su je kultivirale andske civilizacije, a u Europu je stigla u 16. stoljeću nakon španjolskih osvajanja.

U početku su ju smatrali otrovnom. Naime, u 17. i 18. stoljeću u Europi, posebno među aristokracijom, jelo se iz kositrenih tanjura s visokim udjelom olova. Rajčica je kisela, a kiselina iz ploda je izvlačila olovo iz tanjura, što je izazivalo trovanja, često sa smrtnim posljedicama, a ljudi nisu krivili posuđe nego - rajčicu. Istodobno, siromašni dio stanovnika konzumirao je hranu iz drvenih posuda, tako da kod njih nije dolazilo do trovanja.

No, vrlo brzo osvojila je mediteranske trpeze, najprije u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj, postavši nezamjenjiv sastojak kuhinje i prerađivačke industrije.

Godišnje se proizvede više od 186 milijuna tona

Prema podacima FAO-a za 2022., u svijetu je proizvedeno više od 186 milijuna tona rajčice. Najveći proizvođač je Kina s 68 milijuna tona, što predstavlja čak 37 % globalne proizvodnje. Slijede Indija s 20,7 milijuna tona, Turska s 13 milijuna tona, Sjedinjene Američke Države s 10,2 milijuna tona, te Egipat, Italija, Meksiko, Brazil, Nigerija i Španjolska. Ove zemlje zajedno čine preko 75 % svjetske proizvodnje.

Zanimljivo je da Nizozemska, iako teritorijalno mala, ostvaruje najveći prinos po hektaru s nevjerojatnih 476 tona po hektaru zahvaljujući sofisticiranim staklenicima i visoko tehnološkoj poljoprivredi.

Globalna trgovina svježom i rashlađenom rajčicom u 2023. godini dosegla je vrijednost od 11,5 milijardi američkih dolara, uz godišnji rast od 10,4 %. Uvezeno je oko 7,6 milijuna tona, a izvezeno približno isto toliko.

Meksiko prednjači kao izvoznik s vrijednošću od 3,06 milijardi dolara, slijede Nizozemska (1,71 milijarda), Maroko (1,59 milijardi), Španjolska (1,42 milijarde) i Turska (614 milijuna). S druge strane, SAD je najveći uvoznik s 3,31 milijardu dolara (29 % ukupnog svjetskog uvoza), zatim Njemačka (1,71 milijardu), Francuska (1,13 milijardi) i Ujedinjeno Kraljevstvo (725 milijuna).

SAD godišnje uvozi oko 2,1 milijun tona rajčice, većinom iz Meksika, koji dominira američkim tržištem još od 2000. godine.

Niskokalorična namirnica bogata nutrijentima

Omiljeno povrće koje se iz perspektive botaničara smatra voćem, nezaobilazan je sastojak u svježem stanju, ali njezina glavna vrijednost za prehrambenu industriju leži u preradi. Koristi se u proizvodnji koncentrata, sokova, pirea, paste, kečapa, pelata i sušenih rajčica. Zbog visokog sadržaja suhe tvari i manjeg udjela sjemenki, za industrijsku preradu najčešće se koriste sorte tipa Roma i slične mesnate sorte.

Rajčica je niskokalorična namirnica bogata nutrijentima. Energetska joj je vrijednost 18 kcal na 100 grama, sadrži 94 % vode, vitamine A, C, K, folnu kiselinu, minerale kalij i mangan, te vlakna: 1,2 g / 100 g.

Također je bogata antioksidansima, osobito likopenom, koji je povezan s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. Zanimljivo je da se likopen bolje apsorbira kada je kuhana i konzumirana uz masnoće, što čini termički obrađenu (umaci, juhe) još korisnijom za zdravlje.

Postoji više stotina sorti rajčica, koje se mogu klasificirati prema obliku, veličini i namjeni: okrugle (globe, beefsteak), koje su i najčešće na tržištu, zatim Roma, duguljastog oblika, idealna za preradu, Cherry i grape, male, slatke, za grickanje ili salate, te Heirloom, tradicionalne sorte s raznim bojama i okusima.

Dolaze u različitim bojama, crvenoj, narančastoj, žutoj, zelenoj, crnoj pa čak i ljubičastoj. Neke poznate sorte uključuju Black Krim (crna), Green Zebra (zelena), Yellow Pear (žuta).

Prema službenim podacima Guinnessove knjige rekorda, najveća uzgojena na svijetu teži 4,896 kilograma, uzgojena je u saveznoj državi Minnesota (SAD), 8. srpnja 2020. na polju Dana Sutherlanda.

Ova gigantska rajčica pripada sorti "Domingo", koja je poznata po svom potencijalu za ogromne plodove ako se pravilno njeguje, a to uključuje bogato gnojenje, zalijevanje i pažljivo prorjeđivanje cvjetova kako bi se biljka koncentrirala energiju na samo jedan ili dva ploda.

Srbija među 10 najvećih europskih proizvođača

U Hrvatskoj, proizvodnja je udvostručena u samo godinu dana, ponajviše zbog Podravke koja se u preradi okrenula isključivo rajčici s domaćih polja.

Trećina domaće rajčice dolazi od 10 proizvođača, Podravka predvodi

Kao članica EU, Hrvatska je uključena u europsku proizvodnju rajčice koja ukupno iznosi oko 6 milijuna tona godišnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je proizvedeno ukupno 46.776 tona, od čega je 40.216 tona bilo namijenjeno tržištu, a ostatak pretežno za vlastite potrebe, dok je 2023. proizvedeno ukupno 26.906 tona.

Prema podacima Federalnog saveza za statistiku, u Federaciji BiH, rajčica se u 2023. godini ugajala na površini od 1.910 hektara, proizvedeno je 19.748 tona, što je prinos od 10,4 t/ha. U Republici Srpskoj u 2024. površine pod rajčicom bile su 980 hektara, ukupan urod bio je 10.945 tona, odnosno 11,2 t/ha.

Srbija ima znatno veću proizvodnju, a prema podacima FAO-a, riječ je od oko 2 milijuna tona godišnje, što spada među 10 najvećih europskih proizvođača. Proizvodnja je usmjerena na domaće tržište, ali i na prerađivačku industriju koja izvozi dio gotovih proizvoda.

Rajčica je jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda na svijetu. Njezina nutritivna vrijednost, prilagodljivost u kuhinji i velik potencijal za industrijsku preradu čine je ključnim elementom globalnog prehrambenog sustava. Zemlje poput Kine, Meksika i Nizozemske definiraju ritam svjetskog tržišta, dok je regija jugoistočne Europe suočena s izazovima konkurentnosti, ali i s velikim potencijalom za daljnji razvoj, osobito u plasteničkoj i prerađivačkoj proizvodnji.

^{*Naslovna fotografija: Depositphotos/budabar, Shutterstock/artistdesign.13}