Protiv najvećih prijetnji u proizvodnji presadnica - samo preventivom i zaštitom

Proizvodni ciklus povrća u zaštićenom prostoru nedavno je počeo. Već ima posijanih povrtnih kultura koje dobro podnose niske temperature, dok se proizvodnja paprike, rajčice i krastavca odvija u grijanim plastenicima i toplim gredicama. Uzgoj presadnica je ujedno najkritičnija, ali i najvažnija faza za koju je neophodno osigurati određene mikroklimatske uvjete kao što su: svjetlost, toplina, vlaga, provjetravanje, kao i zaštita od bolesti i štetnika.

Tim smo povodom razgovarali sa stručnim savjetnikom za zaštitu bilja Živoradom Jovanovićem koji nam na početku razgovora pojašnjava da su u zaštiti presadnica najbitnije preventivne mjere.

Šta se događa s povrćem nakon topljenja snijega i vrlo niske temperature?

"Dezinfekcija zemljišta i supstrata, kontejnera za sjetvu i alata, sjetva deklariranog sjemena, održavanje optimalnog vodo-zračnog režima uz dovoljno svjetlosti i uništavanje korova koji mogu biti izvor fitopatogenih virusa, su od ključnog značaja za proizvodnju", navodi Jovanović.

Kako dalje napominje, virusi, uzročnici bolesti su sve prisutniji u povrćarskoj proizvodnji. Jednom zaražena biljka se ne može više izliječiti, pa je potrebno ukloniti izvore i vektore virusa.

"Izvori virusa mogu biti zaraženo sjeme, korovske ili uzgajane vrste, dok su vektori uglavnom lisne uši i tripsi. Brojnost kukaca treba držati pod kontrolom, tako što se primjenjuju određene kemijske i fizičke mjere."

Polijeganje presadnica

Na ulaz u objekte za proizvodnju povrća te ventilacijske otvore treba postaviti mrežu. Postavljanjem ljepljivih klopki prati se pojava kukaca, ali i njihov lov te reduciranje brojnosti. Ukoliko se uoče biljke sa simptomima virusnih oboljenja, treba ih odmah ukloniti iz rasadnika i uništiti.

"Najznačajnija bolest u proizvodnji povrća je polijeganje presadnica, a simptomi se javljaju na mladim biljkama, u zoni korijenovog vrata, zbog čega dolazi do polijeganja i naglog propadanja izniklih biljaka", objašnjava naš sugovornik.

Uzročnici ove bolesti su gljivice iz roda Pythium spp., Rhisoctonia spp., Alternaria spp., Fusarium spp. One su stalno prisutne u tlu i nesteriliziranom supstratu. Prezimljavaju u tlu u vidu oospora i odgovara im vlažan supstrat, visoka relativna vlažnost, slabo provjetravanje, zbijeno tlo i gust usjev. Optimalna temperatura za njihov razvoj je 15 do 20^oC.

"Na prizemnom dijelu stabla i u zoni korijenovog vrata se prvo jave vodenaste pjege, koje se uvećavaju. Tkivo unutar pjega nekrotira, a stabljika se uvija i poliježe. Na površini supstrata se uočava bijeli micelij koji se koncentrično širi, zahvaćajući sve više biljaka koje poliježu", kaže ovaj stručnjak te dodaje da ako se ne reagira na vrijeme, može doći do propadanja čitavog rasadnika.

Ravnoteža između zalijevanja, temperature i provjetravanja

Kada je riječ o primjeni preventivnih mjera, savjetodavac napominje da su mikroklimatski uvjeti u zaštićenom prostoru zbog vlage i slabog provjetravanja, vrlo povoljni za razvoj bolesti. Zato je važno napraviti balans između zalijevanja, optimalne temperature i provjetravanja. Evo i kako:

"Treba zalijevati samo kada već dođe do sušenja supstrata, u suprotnom će, zbog prevelike vlage, korijen biti plitko formiran, što slabi mlade biljke. Nakon zalijevanja je potrebno vrijeme da se biljke prosuše i tek onda se rasadnik može zatvoriti".

Biljkama je, dodaje on, potrebno svjetlo određenog intenziteta u trajanju od 12 do 14 sati. S obzirom na to da je period uzgoja presadnica od siječnja do ožujka, potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje.

Sterilizacijom se unište i korisni mikroorganizmi

Kada proizvođač sam priprema supstrat, na svom gospodarstvu, mora ga najprije dezinficirati, mehanički pregrijanom vodenom parom ili kemijskim putem. Međutim, tom prilikom dolazi do reduciranja i korisnih mikroorganizama, bez kojih bi supstrat bio neupotrebljiv. Iz tog razloga je, pojašnjava savjetodavac, spreman za upotrebu tek nekoliko tjedana nakon sterilizacije, kada se obnovi populacija korisnih mikroorganizama. Ovaj proces je moguće ubrzati dodavanjem preparata sa suspenzijom korisnih organizama poput gljivica, algi i bakterija.

Prema riječima našeg sugovornika, sav alat i upotrijebljeni materijal kao što su gajbice, kontejneri, posude, stolovi, treba dezinficirati otopinom varikine ili 70%-nim alkoholom.

"Čak i pored svih primijenjenih preventivnih mjera, za sigurnu proizvodnju presadnica, obavezna je i kemijska zaštita, fungicidima, preporučuje Jovanović.

Prvo zalijevanje, dodaje, treba obaviti po nicanju ili odmah poslije sjetve, ako je supstrat napravljen na gospodarstvu. Postupak treba ponoviti za dva do tri tjedna i prije presađivanja. Međutim, ako se tijekom rasta pojave simptomi "topljenja presadnica", treba ukloniti propale biljke i dezinficirati prazna mjesta suspenzijom fungicida.

"Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja obavezno je poštovati sve propisane mjere za osobnu zaštitu, prije svega, koristiti zaštitne rukavice, čizme, masku, naočale i zaštitno odijelo", zaključuje na kraju razgovora.