Pregrijavanje biljaka: Kako rashladiti plastenik?

Visoke temperature donose mnoštvo problema u plasteničkoj proizvodnji, a bez adekvatnog reguliranja dolazi do pregrijavanja biljaka, što se manifestira žućenjem listova, zaostajanjem u rastu, odbacivanjem cvjetova i mladih plodova, smanjuje se oplodnja, fotosinteza se usporava, manji je prinos.

I pored dobre brige o uzgajanim kulturama, dovoljnom zalijevanju i prihranjivanju skoro je nemoguće izbjeći ove posljedice. Koliko god se trudili, nećete moći izbjeći nagle promjene temperature. Biljke će se tijekom dana pregrijavati i hladiti noću.

Stvaranje optimalnih uvjeta

Temperatura u plasteniku može se podići iznad 40ºC. Pelud većine povrtnih vrsta postaje sterilan, ne klija, na onoj iznad 30, odnosno 35ºC.

Različitim vrstama povrća odgovara određen temperaturni režim. Tako će paprikama odgovarati dnevna između 25 i 28ºC i noćna od 20 do 23ºC. Za rajčicu dnevne vrijednosti su između 20 i 22ºC i noćne oko 18ºC. Krastavcu odgovara preko dana od 25 do 28ºC i noću od 22 do 24ºC.

Stvorite uvjete

Zasjenjivanje plastenika može se učiniti na razne načine. Jedan je da pažljivo odaberete lokaciju gdje će u najtoplijem dijelu dana na njega padati sjena od drveća ili grmlja. Možete ih posaditi u blizini. Ne treba cijeli dan biti u sjeni. Visina biljaka treba osigurati najmanje 4 h direktne osvijetljenosti.

Nanošenjem raznih premaza ili krečenjem površine plastenika. Upotreba vapna je imala problem ispiranja poslije kiše, što je riješeno dodavanjem mlijeka. Sada postoje razni premazi koji u većoj ili manjoj mjeri stvaraju sjenu. Na sličan način djeluju i razne mreže od čije gustoće tkanja ovisi postotak zasjenjivanja, ali i specijalne folije.

Prilagodite normu navodnjavanja i vlagu zemljišta uvjetima. Koristite malč kako bi spriječili pretjerano isparavanje. Redovno provjetravajte plastenik otvaranjem čeonih i bočnih otvora. Ipak budite oprezni jer prirodna ventilacija ima svoje nedostatke. Kroz ove otvore omogućen je ulazak ptica, insekata i patogena.