Pregledajte plastenike na prisustvo žičnjaka: Zbog njih biljke "nestaju"

Žičnjaci su, u stvari, ličinke klisnjaka (Elateridae), odnosno kornjaša veličine do jednog centimetra. Ti tvrdokrilci, kada padnu na leđa, mogu skočiti na noge.

Ličinke žive više godina u tlu

Štetu prave njihove ličinke koje su izdužene, žućkasto‑narančaste boje i podsjećaju na komadić žice, zbog čega su dobile ime. Odrasle jedinke žive na zakorovljenim zemljištima, livadama, pašnjacima na kojima odlažu jaja.

I u plastenicima mogu položiti jaja, posebno na rubovima, gdje često raste trava. U položenim jajima, nakon mjesec dana, formiraju se ličinke koje žive od dvije pa do pet godina u zemljištu, sve do potpunog razvoja u odraslog kukca.

Ako je hladno vrijeme i plastenik otvoren tijekom zime, samo mali broj ličinki će preživjeti.

Gole zone u zemljištu

Hrane se organskom materijom, biljnim tkivima, posebice korijenom pa na mjestima gdje se posadi povrće često dolazi do golih zona koje nastaju od biljaka koje se nisu uspjele razviti zbog žičnjaka.

Vole visoku vlažnost tla, prisustvo korova, posebno pirike koja ima dubok i razgranat korijen, a odgovaraju im blago kisela i neutralna zemljišta, što je pH vrijednost pogodna za razvoj skoro svih biljaka.

Najviše su aktivne u proljeće i početkom ljeta, ali, u slučajevima toplije jeseni, mogu oštetiti biljke tijekom cijele vegetacije.

Suzbijanje žičnjaka

Od velike je važnosti primjena plodoreda, odnosno ne treba sijati ili saditi iste kulture dvije godine zaredom na istu površinu. Prilikom pripreme tla za proljetne radove, potrebno je obaviti duboko oranje parcele kako bi se ličinke izbacile na površinu.

Vremenske prilike, kokoši ili ptice mogu smanjiti populaciju žičnjaka. Mnogi uzimaju najlon na koji se stavlja uzorana zemlja i ako se nađu više od tri jedinke, potrebno je izvršiti kemijski tretman insekticidima.

Obratite pažnju na sovice pozemljuše u plastenicima i reagirajte odmah!

O izboru sredstva proizvođači bi se trebali savjetovati sa stručnjacima jer na tržištu nema veliki izbor sredstava za ovu namjenu. I mamci u vidu ostataka povrća koje napadaju žičnjaci mogu poslužiti za detekciju patogena.

Biološke mjere zaštite

Entomopatogene gljive, nematode, biljni ekstrakti i zeolit, također pomažu u smanjenju populacije štetnika. Ako se npr. jagode nalaze drugu godinu na istoj parceli, bilo bi dobro da se između redova posada neven i repica jer njihov miris žičnjaci ne podnose.

Također, ne vole ocat za salatu koje se može posipati po zemljištu razrijeđeno s vodom u omjeru 1:10.