Pravilan uzgoj češnjaka na otvorenom

Češnjak, na otvorenom, može se uzgajati u dva roka za sadnju. U proljeće se sade lukovice, takozvanog proljetnog, dok se češnjak koji se sadi s jeseni, naziva ozimi ili jesenski.

Proljetni češnjak se od jesenskog razlikuje po veličini lukovica i broju češnjeva u njima. Proljetni ima manju glavicu i više sitnijih češnjeva, dok jesenski ima veću glavicu i manji broj krupnijih češnjeva. Za oba je zajedničko to da ih ne treba uzgajati na kiselom zemljištu, imaju izrazite zahtjeve prema prihranii ista im je agrotehnika.

Položaj češnjeva u zemlji vrlo važan

Sadnja češnjaka se može obaviti ručno ili strojno, a za nju se koriste krupniji češnjevi. Prije početka sadnje, češnjeve je potrebno dezinficirati. Najbitnije u tom poslu je da lukovica ili češanj, budu ispravno postavljeni i to s petom na dolje i vršnim dijelom ka površini. Položaj može biti i blago zakošen, ali nepoželjno je da se češanj posadi naopačke, što se često dešava pri strojnoj sadnji.

Jesenski se sadi u listopadu, proljetni u ožujku

Za sadnju 1 ha, potrebno je oko 1.000 kg jesenskog i 700-800 kg proljetnog. Češnjak se sadi u dobro pripremljeno zemljište, na dubinu od 4-5 cm, u jesen i 2-3 cm u proljeće. Sadi se u trake ili redove, ovisno od potreba i mogućnosti domaćina. Najbolje je 30 x 10-12 cm, a može i u trorede trake. Ukoliko su agrometeorološki uvjeti povoljni, jesenski češnjak se sadi u listopadu, a proljetni u ožujku, mada nije kasno ni posaditi u travnju. Stručnjaci napominju da je bolja ranija sjetva.

Češnjak ne podnosi monokulturu

Kada je riječ o uvjetima za uspijevanje, moglo bi se reći da su zahtjevi pomalo specifični. Iako je već rečeno da češnjak ne treba uzgajati na kiselim zemljištima, ukoliko se netko ipak odluči za uzgoj na takvom zemljištu, u godini prije sadnje, mora se obaviti kalcizacija. Stručnjaci preporučuju upotrebu organskih hranjiva, ali za jesenski pod prethodni usjev. Češnjak ne podnosi monokulturu, pa ga ne treba uzgajati poslije biljaka iz iste obitelji. Za proljetni je poželjno organska hranjiva unijeti u jesen pri osnovnoj obradi, kada se mogu unijeti i mineralna hranjiva.

Izraziti zahtjevi prema dušiku

Zahtjevi luka prema mineralnoj prihrani su 80-100 kg dušika (N), 60-80kg fosfor-pentoksida (P2O5) i 40-80kg kalij-dioksida (K2O). Luk ima izrazite zahtjeve prema dušiku, kojega najviše iskorištava, a koji se i najviše ispire u zemljištu. Općenito govoreći, za proizvodnju te povrtlarske kulture, potreban je odnos hranjiva 1 : 2 : 3, koji treba dati u osnovnoj obradi, dok se za prihranu koristiti KAN u količini do 150 kg/ha, i to u fazi tri lista.

Zahtjevi prema vodi u određenim fazama

Njega češnjaka sastoji se u zaštiti biljaka od korova, štetnika, prihrani i navodnjavanju. Mehanička njega teško je izvodiva zbog gušće sadnje, pa se zato preporučuje dobra i kvalitetna osnovna obrada, kao i kemijska zaštita usjeva uz suradnju sa stručnom osobom. Navodnjavanje je poželjno, a norma navodnjavanja kreće se do maksimalnih 35 mm na lakšim zemljištima. Prosjek je 20-30 mm po jednom navodnjavanju. U fazi poslije sadnje, desetak dana, u periodu intenzivnog rasta listova i pri formiranju lukovica, češnjak ima izrazite zahtjeve prema vodi.

Kada je vrijeme za vađenje češnjaka?

Jesenski češnjak vadi se u srpnju, a proljetni u kolovozu. Češnjak je spreman za vađenje kada se lažna stabljika povije, odnosno kada je dvije trećine lista još zeleno. To se povrće može vaditi ručno ili strojno po suhom i toplom vremenu, a odmah po vađenju treba ga sušiti na sjenovitom i provjetrenom mjestu. Na kraju treba dodati i to da prinos češnjaka uz poduzete sve agrotehničke mjere može ići i do 10 tona po hektaru za jesenski i 2-4 t/ha za proljetni.

Foto: Lee Brown / Flickr VIPDesignUSA/Bigstockphoto