Pretraga tekstova
Soda bikarbona, nekuhano mlijeko, cimet, češnjak dokazano su efikasni u sprječavanju plamenjače.
Salata je jedna od povrtlarskih kultura koja se može uzgajati tijekom zime, posebno u zatvorenom prostoru. Posljednjih godina, najviše problema pravi plamenjača, Bremia lactucae, koja može uništiti kompletan rod.
Uzgoj salate u zatvorenom prostoru može biti dobar izvor prihoda poljoprivrednicima tijekom zimskog razdoblja. Ipak, ništa ne može proći bez problema pa se najviše vremena mora pokloniti zaštiti protiv plamenjače.
Bolest se pojavljuje već četiri do pet dana nakon infekcija, a sporama koje ostvaruju zarazu pogoduju temperature oko 10 stupnjeva, plus hladno, oblačno i vlažno vrijeme kroz duži vremenski period. Upravo je ova zima idealna za napad plamenjače.
Nemogućnost provjetravanja plastenika tijekom dana, zbog niskih dnevnih i noćnih temperatura, koje u plasteniku čak i dostižu kritičnih desetak stupnjeva, uvjetuje napad patogena na glavice salate.
Otežavajuća okolnost je i što kondenzacijom dolazi do kapanja vode s plafona plastenika koja dodatno vlaži glavice salate.
Bolest se ispoljava već na mladoj salati koja počinje rasti nakon rezanja listova donje rozete starijih glavica. Na tek izniklim listovima pojavljuje se bjeličasta prevlaka koja uništava biljku.
Što se tiče starijih glavica bolest se ispoljava u vidu svijetlih pjega koje kasnije posmeđe ili potamne, najviše na vanjskim listovima dok unutrašnji, uglavnom, ostaju netaknuti. Pojavi simptoma također pogoduju ostaci listova prethodno orezanih glavica, kao i često vlaženje listova glavice. Kristalka je nešto otpornija na plamenjaču u odnosu na putericu.
Navodnjavanje je potrebno vršiti jednom tjedno, a zaštitu isto s tim što je sve veći problem upotreba fungicida koji se mogu koristiti za zaštitu. Ditiokarbamati kao što su mankozeb i metiram zabranjeni su, a trenutno se najviše koriste preparati na bazi metalaksila i bakar hidroksida.
Međutim, potrebno je obratiti pažnju na karencu koja je oko desetak dana, kao i na broj tretmana. Pomaže provjetravanje plastenika tijekom dana, ali ako su temperature iznad nule.
Što se tiče ekoloških preparata, na tržištu se mogu pronaći sredstva na bazi Bacillusa, s tim što se ne smije ući u plastenik šest do osam sati nakon primjene.
Pomaže i soda bikarbona, nekuhano mlijeko, cimet, češnjak koji su, dokazano, efikasni u sprječavanju plamenjače.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Salata Plamenjača salate Karenca Ditiokarbamati Mankozeb Metalaksil Spore
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Svježe ćurke, kobasice i "praženi" grah. Dobar mi tek u dvoje 🤤
Đuro Japaric
prije 4 dana
Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine ! Temfani grah je bio u posebnoj posudi , a u brdskoj Slavoniji jeo se na Badnjak ! Jedva čekam prženog šarana , dosta mi je ovih dana svinjetine !
Karolina Rastija
prije 4 dana
Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :) Praženi, da, a od tekućine u kojoj se kuhao napravi se "graova čorba" kak bi ovdje rekli, i ukuhaju se gumboci u nju :)
Matija Golubić
prije 4 dana
Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv? Uh finoće! Zbog ovakvih stvari čovjek bude sretan što nam dolazi zima! Moji u Slatini su taj grah uvijek zvali temfani. Praženi je isto naziv?