OPG Hey Chilli: Bez kompliciranja, samo papričice

Dvoje mladih pravnika iz Umaga koje smo sreli na sajmu u Žminju odlučilo se, osim prava, i za poljoprivrednu priču koju su zaokružili preradom. Naime, Sandra Vuica vlasnica je OPG-a Hey Chilli, dok je njezin zaručnik Jan - Matija Stella nositelj dopunske djelatnosti za preradu, a bave se, pogađate, proizvodnjom i preradom čili papričica.

"Obrađujemo polje u Umagu na kojem uzgajamo papričice od kojih radimo ljute umake, paste, mješavine začina, ukiseljene i sušene papričice. Naša vizija proizvodnje originalnih ljutih umaka započinje 2018. godine kada smo se kao ljubitelji ljutine odlučili iskušati u sadnji i proizvodnji umaka za osobne potrebe", ispričali su nam na sajmu koji se održavao u sklopu obilježavanja Bartulje.

Kupci se vraćaju što je dobar znak

Danas uz redovni posao proizvode ljute umake koji zbog svoje jednostavnosti, ali i originalnosti, gotovo svakodnevno osvajaju nepca novih kupaca. Svaki proizvod izrađen je od plodova s OPG-a Hey Chilli – u slobodno vrijeme kojega više gotovo da nemaju, ističu.

"S uzgojem papričica za komercijalnu uporabu započeli smo kako bi sa širim krugom ljudi podijelili ono što smo smatrali odličnim proizvodom. Neizmjerno nam je drago kada klijenti na sajmovima, nakon što degustiraju naše proizvode, prepoznaju u njima ono što smo htjeli postići u okusu te zajedno s nama dijele svoje oduševljenje", otkrivaju.

Često se događa da nakon što klijenti kupe neki njihov proizvod na jednom sajmu, na nekom drugom dođu do njih kako bi ih pozdravili, upitali imaju li što novo u ponudi kako bi to degustirali i/ili kupili proizvode koje su potrošili.

"I mi njih zapamtimo. Upravo nas je na Bartulji posjetio stariji bračni par koji je već kupovao naše najljuće proizvode. Uzeli su još nekoliko umaka jer im je ponestalo. Dodali su kako su se nadali da ćemo i ovdje izlagati svoje proizvode. Zbog takvih trenutaka nastavljamo s radom, iako smo nekad premoreni", pričaju nam.

Često ih kupci pitaju za koga rade jer im je čudno da mladi ljudi s diplomama sami obrađuju zemlju i nešto proizvode.

"Budući da se trudimo da proizvodi imaju uniformirana lijepa pakiranja i naljepnice te da štand na sajmovima lijepo izgleda, klijenti misle da radimo za neku veliku firmu", govore. Dodaju kako poljoprivreda stvara ravnotežu njihovoj primarnoj "sjedilačkoj djelatnosti".

U sklopu žminjske Bartulje, najveće pučke fešte u Istri, održan stočni sajam

Poticaj koji je ubrzao izlazak na tržište bila je, kažu, i tadašnja financijska situacija. Nakon diplomiranja su radili kao vježbenici za vježbeničku plaću koja je prema hrvatskom standardu bila iznimno niska. "Imali smo i starijeg psa koji je često trebao veterinaru te nam je trebao dodatan prihod za njegovo liječenje", doznajemo od mladog para.

Bez kompliciranja, samo papričice

"Proces proizvodnje kreće u veljači kada sijemo vlastito sjeme. Nakon klijanja, biljke su u zatvorenim i kontroliranim uvjetima sve do toplijih dana kada odrasle jedinke selimo na otvoreno polje. Berba započinje u kolovozu i traje sve do prosinca", opisuju uz napomenu da u tom razdoblju plodove pripremaju za fermentaciju.

"Godinu dana kasnije, sada fermentirane plodove, prerađujemo u umake. Najviše se ponosimo činjenicom da tijekom proizvodnje iskoristimo sto posto ploda", otkrivaju Sandra i Jan. Ističu kako u svemu imaju podršku obitelji koja se ponosi svime što su postigli.

Posebni su po tome što u proizvode stavljaju vrlo veliki udio paprika. Ljuti umak, naime, sadrži više od 70 posto paprike. Osim toga, sve umake fermentiraju što je kompliciraniji proces od kuhanja. Treba spomenuti kako ne dodaju vodu, rajčicu, češnjak, niti luk - ide samo papričica, malo octa radi konzerviranja, sol i limun.

"Ljute papričice uzgajamo na vrlo zdravom podneblju, u Umagu, na crvenoj zemlji, grijane s puno sunca, nedaleko mora, što ih čini jedinstvenima. U proizvodima se nalazi velik udio ljutih papričica, jer su one same vrlo ukusne, no ostavljaju voćni okus u ustima. Fermentacijom se postiže 'produbljivanje' okusa papričica, te one time gube voćni okus, a istovremeno umak podiže na jednu višu razinu", naglašavaju.

Navedeni način proizvodnje je vrlo zahtjevan, ali i financijski manje isplativ. Sve rade, kako se kaže, "kao za sebe", a cijene formiraju tako da proizvodi svima budu pristupačni jer smatraju kako domaća i zdrava hrana ne smije biti luksuz.

"Kvalitetu naših proizvoda možete utvrditi već prilikom čitanja sastava", kazuju. Uvjereni su, međutim, kako svaki dobar proizvod nađe svoje tržište jer i oni spadaju u tu grupu ljudi. Ističu da najviše vole kupovati domaće.

Kupci do njih dolaze prvenstveno putem usmene predaje, no vole otići na sajmove jer zainteresirani prolaznici ondje mogu kušati proizvode. Prvi puta su se pojavili na Chillyfest sajmu u Buzetu i 'na prvu' im se jako svidjelo.

Prirodno je najbolje

U Sandrinoj se obitelji nije jelo ljuto, ali Janovi vole pikantnije i ona je uz njih zavoljela ljuto. Prvi korak je bio da su za svoje potrebe u vrtu posadili tek nekoliko papričica. Kasnije su povećali broj biljaka, s vremenom počeli dijeliti prijateljima, da bi konačno odlučili krenuti i u nešto konkretnije.

"Započeli smo s proizvodnjom umaka jer na našem tržištu nismo mogli pronaći umak koji je bio ljut, ukusan i da nije imao okus po octu. Ljuti umaci koje smo dobivali s juga SAD-a su bili najsličniji onome što smo htjeli postići - da se osjeti okus papričice, a ne ocat, te da se sljubljuje sa svom hranom uz koju ih koristimo. Naše umake smatramo začinima, koji dodaju 'umami' hrani koju jedemo, odnosno, samo jelo podiže na višu razinu i savršeno se sljubljuje s njim. Nakon umaka, osmislili smo i ostale proizvode koje nudimo kako bismo povećali primjenu, a i samu iskoristivost plodova", govore.

Osmislili su, pričaju dalje, internu ljestvicu ljutine od 1 do 10 kojom označavaju proizvode. "Ljestvica započinje s vrlo niskom razinom ljutine zato što želimo da u našim proizvodima može uživati svatko, u skladu s vlastitom tolerancijom na ljuto. Čak i oni koji smatraju da ne podnose ljutu hranu, vjerujemo da će podnijeti naš najblaži umak, da mogu uživati u okusu bez da im 'gore' okusni pupoljci", kažu.

Hey Chilli prvenstveno je orijentiran na proizvodnju originalnih domaćih ljutih umaka. Umaci sadrže minimalno sastojaka, ne sadrže konzervanse, zgušnjivače, sladila ili umjetna bojila, te su izrađeni u skladu s propisima o hrani.

U trenutnoj ponudi uz umake, imaju i sljedeće proizvode: Cowboy candy - po tajnoj recepturi, Cayenne Sour - ukiseljene cijele Cayenne papričice, pakiranja sušenih Szechuan papričica, razne začine, te Pasta basta koja se najbolje slaže s pljeskavicom.

Procedure bi trebalo pojednostaviti

Priznaju kako je trebalo iznimno puno vremena i energije da bi došli do ovoga gdje su sada. "Najlakše je otvoriti OPG, ali nitko vas ne uputi u korake koji slijede. I iako smo oboje po struci pravnici, nije nam bilo lako snalaziti se u džungli zakona i drugih propisa. Zakonske odredbe su nejasne i kontradiktorne, pod uvjetom da pronađeš sve pravne izvore koji bi se mogli primjenjivati na OPG i njegovu djelatnost", opisuju.

Smatraju da bi bilo dobro kada bi postojao kratki vodič svega što se može i treba odraditi, kojim se djelatnostima ljudi smiju baviti uz redovne poslove. "Dakle, popis svih potrebnih izvora na jednome mjestu bio bi vrlo koristan onima koji žele pokrenuti neku proizvodnju", ističe mladi par iz Umaga.

Osim toga, u Hrvatskoj nemaju svi poljoprivrednici jednake startne pozicije. Poljoprivrednici kojima je poljoprivreda sekundarna djelatnost, ne mogu se prijaviti na većinu natječaja za dobivanje poticaja, ne mogu se javiti za dobivanje naknade za štetu uzrokovanu sušom ili nekim drugim elementarnim nepogodama, komentiraju.

"Oni kojima je poljoprivreda sekundarna djelatnost, za poslovanje izdvajaju financijska sredstva 'iz vlastitog džepa' stečena kroz primarnu djelatnost. Država s nama ne snosi nikakav rizik, a dužni smo podmirivati sva davanja na vrijeme. Smatramo kako bi se morao pronaći način da se potiče bavljenje poljoprivredom i obrađivanjem zemlje, bez obzira na to radi li se o primarnoj ili sekundarnoj djelatnosti, pogotovo zato što u Hrvatskoj opada interes za bavljenje poljoprivredom", upozoravaju.