Od vrta do zimnice: Priprema se uz puno suza, a evo zašto je hren dragocjen

Hren (Armoracia rusticana) je višegodišnja zeljasta biljka. Možemo ga vidjeti kako raste kao samonikla biljka po vrtovima i dvorištima. Takve biljke imaju račvast, žilav, tanak i vrlo ljut korijen. Nasuprot tome, pravilno njegovan hren formira prave, duge, glatke i sočne korijene s ugodnom ljutinom.

Razmnožava se proizvodnjom reznica, dijeljenjem podzemnog izdanka. Sadi se od kolovoza do kasne jeseni. Lako ga je prepoznati i uočiti, listovi su mu veliki i mogu narasti i do dva metra. Drške lista su dugačke, cvjetovi su sitni, bijeli, skupljeni u grozdaste cvasti. Korijen je dug i prodire duboko u zemlju.

Otporan na mraz i sušu

U pogledu uzgoja i proizvodnje, hren ima skromne zahtjeve, otporan je na mrazove, a i sušu dobro podnosi. Ako je duža suša, zbog nedostatka vlage pojačava račvanje i ljutinu korijena, a smanjuje sočnost.

Imamo 48. proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji - Ludbreški hren

Korijen je debeo do 6 cm i može biti dugačak oko jednog metra, u gornjem dijelu je zadebljao i ima više glava. S vanjske strane je žućkasto-sivkast, a iznutra bijel. Svi koji su ga bar jednom probali znaju da je ljut i da peče. Kad se priprema i čisti razvija poseban ljut miris koji izaziva jako suzenje. Najčešće se koristi u svježem stanju.

Odličan dodatak jelima

Da je svježe izrendan korijen hrena izuzetan dodatak jelima potvrdila nam je Jarmila Blažek. Ona tijekom jesenskih i zimskih mjeseci priprema hren u teglama.

"Imamo ga na velikoj površinu u vrtu, razmnožavamo ga svake sezone. Muž i ja vadimo ga ašovom, moramo biti pažljivi da mu ne prerežemo korijen koji zna biti duboko u zemlji. Zato je najbolje da ga vadimo kad je tlo vlažno, poslije kiše", rekla nam je Jarmila i objasnila da nakon vađenja korijen peru, a onda ga čiste nožem.

Očišćen melju na stroju za meso sa sitnom rešetkom.

"U hren stavljam samo ocat i sol, dobro izmiješam i stavljam u tegle. Ovako pripremljen može stajati pet do šest mjeseci. Obično ga jedemo s kuhanim mesom.

Sol, ocat i malo šećera

Vinka Jeftić kaže da melje hren, a za manje količine koristi blender.

"Teško ga je mljeti ili rendati obzirom da je tvrd, a i ljut, te se priprema uz puno suza. Ja od začina koristim sol, ocat i malo šećera da ublaži ljutinu", kaže naša sugovornica.

U hren ne stavlja konzervans.

"Ovako začinjen može stajati, jedino što nakon određenog vremena malo promijeni boju", kaže Vinka.

Počinju ga vaditi početkom studenog i nastavljaju tijekom zime, ovisno o narudžbama. Kako bi sebi olakšali posao vade ga plugom. Vinka kaže da mnogi vole salatu od hrena zbog njegovih ljekovitih svojstava i kupuju gotov izrendan, ali ima i onih koji su zainteresirani samo za korijen - bilo da će ga sami pripremati ili saditi u svom vrtu.

Prirodni antibiotik

Narodna medicina kaže da je hren veoma zdrav i preporučuje se za čišćenje krvi, izbacivanje kamena i pijeska iz bubrega, za znojenje i izbacivanje mokraće. Sadrži pet puta više vitamina C nego limun i djeluje kao prirodni antibiotik. Koristi se i kao lijek protiv bolesti pluća, reume, gihta, prehlade, za izbacivanje sekreta iz dišnih puteva.

Pomaže organizmu da lakše probavi tešku hranu, smiruje alergije i astmu, čisti kožu. Dovoljno razloga da se svakodnevno nađe na tanjuru.