Pretraga tekstova
Krenuli su sa sortama vasko i mirsini, a kasnije će se naći i nekoliko onih kasnih.
Vremenske neprilike obitelj Hruška iz Bjeliševca natjerale su ove godine na nešto kasniju sadnju ranih sorti lubenica i dinja.
Krenuli su sa sortama vasko i mirsini, a kasnije će se naći i nekoliko onih kasnih. "Sada sadimo nešto sitno, jutar lubenica i pol jutra dinje najviše zbog toga što je vrijeme nepredvidljivo“, kaže Zvonimir Hruška.
Da je vrijeme poslužilo, sa sadnjom bi bili gotovi već oko 1. svibnja. Prijašnjih godina imali su i one kalemljene koje su manje osjetljive, a ovu godinu odlučili su izostaviti ih.
"Kalem je bolji za uzgoj, lakše podnosi stresne uvjete, ali dođe nešto kasnije“, ističe.
Kako je lubenica jako osjetljiva na niske temperature, osobito u svom početku, ova obitelj ju pokriva agrarnim platnom. Također, ističe sugovornik, važno ju je saditi u topliju zemlju. Foliju tako stavljaju na zemlju na kojoj je nekoliko dana padala kiša, puste da se ispod malo zagrije i tek onda kreću u sadnju.
Toplina i vlaga ovoj kulturi su ključni za dobar urod, a oni joj vodu osiguravaju iz obližnjeg potoka te navodnjavaju sustavom kap na kap.
Što se tiče gnojidbe, mineralno gnojivo se može bacati u red ili širom polja, a Zvonimir savjetuje da je ipak bolji i pravilniji onaj prvi način.
A osim uzgoja lubenice i dinje, ovi poljoprivrednici bave se već gotovo 30 godina i proizvodnjom kupusa, kelja, rajčice, salate, mladog luka, krumpira i lješnjake.
Zvonimir je također jedan od finalista natjecanja za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika. Na selu je, poručuje pronašao odličan omjer između karijere i obiteljskog života.
Više o sadnji lubenici pogledajte u videu:
Tagovi
Sadnja lubenica Obitelj Hruška Vremenske neprilike Agrarno platno
Autorica
Partner
Poljoprivredna televizija
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.