Mrkva kroz stoljeća - nutritivna riznica i lider svjetske proizvodnje

Mrkva je jedno od onih povrća koje svi poznaju, a malo tko razmišlja o tome koliko je duboko ukorijenjena u ljudskoj povijesti i kulturi. Naizgled skromna i jednostavna, ona skriva priču dugu tisućama godina, a danas zauzima jedno od najvažnijih mjesta u svjetskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Mrkva, lat. Daucus carota subsp. sativus, potječe iz središnje Azije, s prostora današnjeg Irana i Afganistana. U početku se uzgajala ne zbog korijena, nego zbog lišća i sjemena, koji su imali ljekovita svojstva i koristili se u prehrani i medicini. Antički autori poput Dioskorida u svojim su zapisima spominjali divlje srodnike današnje mrkve, dok su Rimljani i Grci konzumirali tvrđe, ljubičaste i žute varijante korijena.

Tek u srednjem vijeku, kroz stoljetnu selekciju i uzgoj u Europi, mrkva je poprimila oblik i boju koje danas prepoznajemo. Narančasta boja, simbol nizozemske kraljevske kuće, postala je standard zahvaljujući uzgajivačima u Nizozemskoj u 16. i 17. stoljeću.

Globalna proizvodnja danas

Danas je jedno od najznačajnijih povrća na svijetu. Svjetska godišnja proizvodnja mrkve prelazi 40 milijuna tona, a Kina je uvjerljivo najveći proizvođač, s gotovo polovicom ukupne količine, odnosno 18,7 milijuna t. Iza nje dolaze Uzbekistan (3,9 milijuna t), Sjedinjene Američke Države (1,38 milijuna t), Rusija (1,36 milijuna t)..., stoji u izvješću Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), za 2023. godinu.

Isti izvor navodi kako izvozom dominiraju Kina (476.340.000 tona) i Nizozemska (239.530.000 t), a tu su još veliki igrači Španjolska, Italija i SAD. S druge strane, najveći uvoznici su Njemačka, SAD i Kanada, što pokazuje da je mrkva itekako prisutna u međunarodnoj trgovini. Istodobno, Njemačka je najveći europski proizvođač sa 848.410 tona što čini čak 18 posto proizvodnje Europske unije. Slijede Velika Britanija sa 772.000 i Francuska sa 661.820 tona.

Prinosi variraju ovisno o agrotehnici i uvjetima uzgoja, od 30 do čak 100 tona po hektaru. U visoko intenzivnim proizvodnim sustavima, uz navodnjavanje i kvalitetan odabir sorti, moguće je postići prinose koji daleko premašuju svjetski prosjek.

Nutritivno bogata, a energetski skromna

Mrkva se konzumira na bezbroj načina. Sirova, kao zdrava grickalica ili u salatama, dok kuhana obogaćuje juhe i variva, a pečena ili pirjana postaje slatkast prilog mesnim i ribljim jelima. U prehrambenoj industriji koristi se za proizvodnju sokova, piree, dječje hrane i konzerviranih proizvoda.

Industrijska primjena ne staje samo na hrani. Iz mrkve se ekstrahira beta-karoten, prirodni pigment koji se koristi kao bojilo, dodatak prehrani i sastojak kozmetike. Nusproizvodi prerade, poput pulpe, završavaju kao stočna hrana ili se koriste u proizvodnji vlakana i dodataka prehrambenoj industriji.

Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja

Nutritivno je bogata, a energetski skromna, naime, u 100 grama ima tek oko 41 kaloriju. Obiluje vlaknima, vitaminima K1, C, B6 i mineralom kalijem. Najvažniji nutrijent ipak je beta-karoten, provitamin A, koji mrkvi daje narančastu boju. U tijelu se pretvara u vitamin A, ključan za zdravlje vida, jačanje imuniteta i normalan rast stanica.

Zdravstveni benefiti redovite konzumacije ovog povrća dobro su poznati, bolja probava, snažniji imunitet, zdravije oči i koža te zaštita od oksidativnog stresa zahvaljujući antioksidansima. Zanimljivo je da se kuhanjem povećava dostupnost beta-karotena, pa je kuhana mrkva u nekim aspektima nutritivno bogatija od sirove.

Mrkva je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda. Najveća ikad uzgojena težila je 10,18 kilograma, a uzgojio ju je Amerikanac Christopher Qualley 2017. godine.

Proizvodnja u Regiji

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2024. proizvedeno 13.448 tona, od čega je 12.678 t bilo namijenjeno za tržište, a 770 za osobnu upotrebu.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, u Godišnjem izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je navedeno kako je u 2023. godini na površini od 1.067 hektara proizvedeno 11.028 tona.

Institut za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad navodi kako se u 2020. godini mrkva uzgajala na površini od 2.662 hektara, a najnovije podatke o proizvodnji donosi Reporter Linker (platforma za tržišnu inteligenciju), gdje se navodi da je u Srbiji u 2023. proizvedeno 41.050 tona.

Iako skromna, mrkva je zapravo globalni brend među povrćem. Od antičkih vremena do danas prešla je put od ljekovite biljke do nezaobilazne namirnice u svakoj kuhinji. Spoj povijesti, raznovrsne primjene i nutritivnih vrijednosti čini je jednom od najvažnijih kultura, a s obzirom na rastuću potražnju za zdravom i funkcionalnom hranom, njezina uloga u prehrani čovječanstva u budućnosti bit će još važnija.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Velme, artistdesign.13}