Posjetili smo jednog od najvećih proizvođača povrća u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Jedan je od pionira navodnjavanja u Slavoniji, a s novim partnerom potpisao je desetogodišnji ugovor.
Na polju pored Cerne na imanju poljoprivrednika Mirka Boškovića, grade se novi plastenici. Stare mu je uništilo nevrijeme koje je poharalo ovo područje u rujnu 2023. godine.
"Svih 13 plastenika mi je tada je u potpunosti uništeno, kao i 95 posto uroda. Nažalost, zbog birokracije do danas nisam dobio skoro nikakve odšete, osim 1.300 eura, a ukupna šteta procijenjena mi je na 420 tisuća“, priča nam Bošković, jedan od pionira u navodnjavanju u ovom dijelu Slavonije.
Unatoč ogromnoj šteti Mirko nije posustao – sam je krenuo dalje. Podigao je 160 tisuća eura kredita, a tek sada, s provedbom mjere 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" Programa ruralnog razvoja nada se kako će riješiti problem koji ga muči skoro dvije godine.
"Kada se čovjek bavi poljoprivredom, navikne se na probleme, na svakodnevnu borbu. Poučen prošlim iskustvom, napravili smo temelje za plastenike čija bi statika trebala izdržati udare vjetra od 200 kilometara na sat. Ovaj naš bi mogao poslužiti kao model koji mogu i ostali povrtlari provesti kako bi se zaštitili od olujnih nepogoda“, kaže Bošković.
Mirko je jedan od od najvećih proizvođača povrća u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Kada mu je tuča uništila urod, iznajmio je jedan hektar plastenika u susjednoj Babinoj Gredi kako bi ostao konkurentan tijekom čitave godine.
"Tijekom svih ovih godina bavljenja poljoprivredom, uvijek iz uspješnih kultura novce prebacujem u onu koja je neuspjela. Borim se kao lav. Zato sam i uzeo plastenik u najam, jer moramo raditi. Pokupili smo salatu, tikvica je sljedeća na redu, a nakon toga sadit ćemo papriku“, priča nam Bošković.
U posao je ušao s bratom Josipom još sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Sadili su tri jutra repe, jutro krumpira. Ponosno ističe kako je njegov obrt među najstarijima u Cerni, naime otvorio ga je 30. listopada 1986.
"Vozio sam ja kamion, ali kad sam vidio koliko se može zaraditi na repi, odlučio sam da mi je poljoprivreda draža. Poslije Domovinskog rata sam tri godine vozio i u Rusiji – bilo je tu i zgoda i nezgoda, svega“, prisjeća se Mirko.
Od tada je neprestano ulagao u razvoj. Već 2006. ulazi u sustav navodnjavanja, kad još nije bilo subvencija.
"Podigao sam kredit s kamatom od 11 posto i izgradio kombinirani sustav navodnjavanja - linearni i kap po kap. Instalacija je sofisticirana: štrcaljke na kotačima, programirana količina vode, satelitsko navođenje“, pojašnjava.
Cijela konstrukcija koja zahvaća 176 metara kreće se brzinom od 40 metara na sat i navođena je satelitski, ali jedan radnik mora dežurati kako nešto ne bi krenulo po zlu.
U povrtlarstvu je ovaj 59-godišnjak skoro četiri desetljeća. U stopu ga prati supruga Snježana, kao i kćer Kristina i četiri sina, Franjo Ljubo, Josip, Ivano i Petar.
Kristina s obitelji u kojoj je pet sinova danas živi u Njemačkoj. "To što je ona morala otići, meni je najveća sramota ove države“, dodaje.
No, umjesto ogorčenosti, Mirko bira stvaranje. Strojeve za rad izradio je sam. Jedan obavlja čak sedam funkcija, koji rade više operacija istovremeno, od sadilice do sijačice.
"Dijelove sam crtao, nosio tokarima u Đuru Đakovića, sve da uštedim. Samo sadilica za šparoge koštala bi me tada pravo bogatstvo“, priča nam ovaj poljoprivrednik.
Ulagao je i u znanje. U četrdesetima je završio je Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, gdje je diplomirao na temi šparoga, a suradnju s profesorima i dalje njeguje.
Iako više ne sadi grašak, a pšenicu nije punih 18 godina jer se "ne isplati“, ostaje vjeran povrću: 40 hektara zemlje, 1,5 hektar pod plastenicima. Papriku uzgaja već 20 godina i priznaje – posao nije lak.
Problem vidi u nesigurnom tržištu.
"To je borba protiv vjetrenjača. No, pravi problem je što poljoprivreda više nije cijenjena. Trgovački lanci diktiraju cijene, a nas je sve manje. Teško je potpisati kvalitetan ugovor kad nemaš brojke“, priča.
Zato se zalagao za Agrotehnološki centar u Cerni, a njegovi rezultati govore sami za sebe. Danas surađuje s Podravkom, za koju na 10 hektara proizvodi industrijsku rajčicu. Lani je ubrao 112 tona po hektaru.
Kada je čuo da će ova tvrtka ugovarati proizvodnju u Slavoniji, kontaktirao ih je i suradnja je vrlo brzo pokrenuta.
"Podravka danas radi za Slavoniju ono što smo mi 90-tih radili kao dragovoljci", rekao je Mirko Bošković na susretu kooperanata ove kompanije, održanom lani.
Mislio je da će mu najveći problem biti transport, međutim nije tako bilo, a njegova je rajčica nakon berbe brzo transportirana do tvornice u Varaždinu - i to u transportnim kadama.
Ova suradnja nije došla preko noći. Primijetili su ga zahvaljujući njegovim rezultatima, ali i jasnoj viziji – ne baviti se isključivo konzumnom, nego i industrijskom proizvodnjom.
"Dugo sam govorio kako moramo razmišljati šire, ne samo za tržnice. Kad radiš za industriju, znaš da imaš kome prodati. Nema bacanja, nema stresa, znaš da netko stoji iza tebe“, kaže.
Upravo to Bošković godinama nije imao – partnera koji razumije proizvodnju i stoji iza nje.
"Mi smo bacali robu. Nisi imao na koga se osloniti, a država ti ne pomaže. Sad napokon imam partnere koji ne samo da otkupljuju, nego te prate kroz cijeli proces proizvodnje – od sadnje do prerade“, objašnjava.
"To mi znači sigurnost. Konačno imamo ozbiljnog partnera. Ja sam prije tri godine imao 170 tona robe koju mi jedan lokalni kombinat nije htio otkupiti, pa sam morao baciti. Sad, s novim partnerom imam desetogodišnji ugovor – planiram kupiti kombajn, sadilicu, idem ozbiljno u to“, kazuje.
Navodi da ugovor s Podravkom ne znači samo sigurnost, nego i dugoročno planiranje.
"Kad znaš da imaš osigurano tržište, možeš investirati, dizati standarde, kupiti modernu mehanizaciju. Možemo proizvoditi kvalitetno, konkurentno, i biti spremni za budućnost, pa i za klimatske promjene koje dolaze“, priča.
Smatra kako je ovo početak nove ere za ozbiljne proizvođače.
"Prije deset godina nismo imali ljudi na takvim pozicijama koji bi prepoznali što treba hrvatskom poljoprivredniku. Nisu samo uložili u tehnologiju – uložili su i povjerenje. I to mijenja sve. A meni je bitno da su prepoznali Slavoniju“, zaključuje Mirko čija je Cerna jedno od najljepših hrvatskih sela kroz koje protječu Biđ, Bosut, Bitulja i Berava.
Mjesto je to koje nazivaju i "slavonskom Venecijom“ zbog vodopada i pet mostova.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Ante Starčevića 32,
48000 Koprivnica,
Hrvatska
tel: 0800 0808,
e-mail: podravka@podravka.hr
web: https://www.podravka.hr/
Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Kraljica proljeća s OPG-a Petrović, u uzgoj šparoga krenuli su još prije 10 godina
Grah uzgaja 2.315 hrvatskih gospodarstava, najveći proizvođač ima ga na 12 hektara
Koje mjere su ključne u borbi protiv krumpirove zlatice?
Grah uzgaja 2.315 hrvatskih gospodarstava, najveći proizvođač ima ga na 12 hektara
Martina Petrak: Ovčja vuna mi je spasila vrt od napasnih puževa
Jedna domaća tvrtka mrkvu ima na skoro 100 hektara, drži 30 posto uzgoja
Damir Senjan
prije 3 sata
Ivan Kulak Ja sam ti po struci Stručni prehrabeni radnik u extraktivnoj industriji. Nitko ti od njih neigra po pravilu tržišne ekonomije. Nešto sitno imaju kao svoje, sve ostalo je uvoz, na to uvozno se samo priljepe njihove naljepnice, deklaracije i put trgovine. Pa čak su ambalaža i naljepnice sa deklaracijama uvozne, ništa svoje nemaju da otštampano u Hrvatskoj. Evo ti jedan primje 10 ili 15 godina, Dukat je Mađarima plačao mljeko 3,65 Hrk, a našim stočarima 2,75 Hrk. Ima mnogo toga za napisati ali premalo ovdje mjesta. U glavnom je da vrhnje a tebi što ostane. Ima i onaj dio što me još danas boli, u jednu veterinarsku u Križevcima gdje provjeravaju mljeko uložili u obnovu 2.000.000,00 kn a promjenili samo vrata. Nebi to znao da 3 mjeseca prije obnove nisam bio tamo sa uzorkom ribe na odrođivanje bolesti.
Ivan Kulak
prije 14 sati
Od rada za industriju šečera i mliječnu industriju su mi ostali samo zdravstveni i financijski problemi. Farma Lužak, jeste li sigurni da naši otkupljivači i prehrambrena industrija rade po načelima tržišne ekonomije???
Damir Senjan
prije 1 dan
SASA FRANIC Mnogi su ovdje imali sigurni ugovor sa Podravkom pa nazadnje ispalo totalno nesigurno. Sada samo da turčin okrene leđa Podravki ode cijela proizvodnja da ne napišem kuda. Ovo sa Podravkom neko vrijeme igra, samo ovisi ko je na vlasti u Zagrebu, ako kužiš. Jednom ugovor i nikada više, roba predana a love odnikuda. Pametnije mi da šutim jer mi taj pjetao 20 minuta vožnje da ujutro zakokuričem snjime.
SASA FRANIC
prije 1 dan
Farma Lužak ja nemam nista sto si ti dobio svoje zemljiste. ja samo govorim da mnogi drugi nisu, a htjeli bi i na nekim mjestima zemljista drzavnog ima. ali se ne daje. ja sam svoje kupio oko 60Ha, i jos bi neke parcele sa strane, ali je nemoguca misija jer valsnici su se razmnozili i nisu dostupni, a zemljiste stoji zaraslo. tolko o zemljistu. a to nije kako ti govoris da u ratarstvo vecina ide jer je lako. ne, mnogi bi isli u druge dohodovne kulture, ali problem je to sto i govorim da pokazuje ovaj clanak. nemaju pojma kakve ce biti mogucnosti prodaje, i kome. ne mora se tu odmah uloziti 250 tisuca kao za vinograd. mozda za prikljucke za pocetak i samo nekoliko desetaka tisuca. ali tko ce kupovati prikljucke bez da zna ista o mogucnosti plasmana. to je problem sto to nije dostupno proizvodjacima. i sto ja govorim da bi ministarstvo svojim mjerama tu trebalo nesto raditi a ne rade nista. iza sve su krivi poljoprivrednici sto "ne rade".
Farma Lužak
prije 1 dan
Saša jučer je u Plodovima zemlje bio prilog o sadnji vinograda u Istri. Čovjek je ljepo rekao,sadim 4 hektara novih vinograda i uložiti ću 250.000 eura u sadnju. Dakle ni 40 ni 400 ni 4000 hektara već 4 hektara će podignuti vinograd. Ako je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj 5,5 hektara dakle svatko može napraviti novi nasad vinograda od 4 hektara ali treba uložiti 250.000 eura e to velika većina ne mogu i ne žele . Ne mora to biti vinograd naravno, može biti bilo što ali lakse je uzeti u zakup državno poljoprivredno zemljište i uzgajati kukuruz i pšenicu i kukati kako su otkupljivaci "loši momci " koji su se dogovorili o cijenama i gule poštenog seljaka. A sta se "mojih" 300 hektara tiče slobodno dođi i ti i ko god hoće da vidiš kako izgleda bavljenje poljoprivredom u Gorskom kotaru na 700 metara nadmorske visine gdje godišnje padne 3200 litara kiše i gdje ako pustis tanjucacu na radnu dubinu vadis kamenje veličine nogometne lopte a cijena zakupa je ista ko bilo gdje u Slavoniji.
SASA FRANIC
prije 1 dan
Farma Lužak ne proturjeci samo da nesto proturjecis. dobro si ti shvatio sta sam ja ima u vidu, ali se preavis da je sve moje napisano doslovno. ne znamo mi iz clanka kakvu zemlju gospodn obradjuje, samo pise da je 40Ha, ali nije niti bitno. a ni to da li je imao ugovore prije nego je ulagao u opremu ili nije. jer ocito vec godinama radi s povrcem. a najvjerovatnije je imao ugovore pa onda ulagao. a sada ima najbolji svoj ugovor s Podravkom i namjerava jos ulagati. etop nekih njegovih citata: "Problem vidi u nesigurnom tržištu. "To je borba protiv vjetrenjača..."", "Navodi da ugovor s Podravkom ne znači samo sigurnost, nego i dugoročno planiranje. "Kad znaš da imaš osigurano tržište, možeš investirati, dizati standarde, kupiti modernu mehanizaciju. Možemo proizvoditi kvalitetno, konkurentno, i biti spremni za budućnost,.."" i shvati sto sto sam i ja napisao, imati siguran plasman je jedini nacin da netko investira u opremu. da, nije komunisticka propala jugoslavija da drzava vrsi otkup, ali drzava ima mehanizme i regulaciju, kojom usmjerava poljoprivredu. je li se to mora razjasnjavati, ili ti stvaarno doslovno mislis da netko govori da sama drzava treba otkupljivati?? a ova drzava ne radi bas nista, nego je sve prepusteno pojedinacnom snalazenju. i da drzava moze osigurati drzavno zemljiste. tebi je osigurano 300 ha drzavne zemlje. a zasto mnogo drzavne zemlje stoji zaraslo i nikome se ne daje ? sto tebi tu nije jasno? i sto Djuro pise stalno, mnogo zemljista stoji jer su vlasnici umrli zmelja rascjepkana, popomci odselili. i to zemljiste isto treba staviti u upotrebu kroz razne odluke i programe. sto sam ja napisao ovdje je da je ovaj primjer shema po kojoj poljoprivreda radi. 1. poljoprivrednik dobiva zemlju na neki nacin. 2. po strategiji razvoja drzave odlucuje se sto moze raditi na toj zemlji, 3. radi, proizvodi, ulaze u opremu i ima dostup plasmana proizvoda. ako ti mislis da redosljed treba biti drugaciji, a vidimo ti mislis da ne terba nikakva regulacija, sve je kako bude, zato ti ne dignes kredit, kupis neku opremu po izboru, uzgojis, pa onda trazis hoces li prodati ili ne?
Đuro Japaric
prije 1 dan
Farma Lužak , zar ne razumijete da od 2001 NE MOŽEMO dobiti ni u dugoročniji zakup a ni kupiti državnu zemlju ! Za PRIVATNU imamo CIRKUS radi dvostruke Austrijske evidencije i Beogradskog Zakona o nasljeđivanju ! Kupio sam jednu parcelu u gruntovnici Lužak i zadruga , a u katastru na fizičkoj osobi . Platio sam takozvani ZK ispravak i sada sam u gruntovnici i katastru ! Osim toga smo i ISKRČILI tu parcelu ! Od 1999 šećem po sudovima , odvjetništvu , gruntovnici , katastru radi SREĐIVANJA stanja vlasništva za DRŽAVNU zemlju , moju , dio rodbine i drugih ! Od prošle godine dao sam odvjetniku PUNOMOĆ za takozvani ZK ispravak , ja u katastru , a u gruntovnici nas ima 20 ! Cirkus imamo i sa kućama , moja na UMRLOM stricu , a njegova na meni ! Poslao sam to Plenkoviću , predsjedniku Ne hrvatske vlade i Jandrokoviću , predsjedniku Ne hrvatskog sabora ! BEOGRADSKI Zakon treba vratiti preko Drine i Dunava , i ići sa Slovenskim ili Nizozemskim sa OBVEZUJUĆIM pokretanjem OSTAVINSKOG postupka u roku 6 mjeseci ! MAFIJA u Zagrebu NEĆE ići na takvo rješenje ! PUNO kuća i zemlje od otoka pa do kopna imamo na UMRLIM !
Farma Lužak
prije 1 dan
Đuro imaš u Hamagu kredite za poljoprivredu uz 0,2% kamate. Dugoročno,na 10 godina. Zadužis se,kupiš zemlju i imaš sviju do god ne odlučiš prodati.
Đuro Japaric
prije 1 dan
Farma lužak ; oni koji misle da će im država osigurati zemlju ? Pa Hrvatska nije država već BALKANSKO SRANJE ! Od 2001 bezvrijedne vlade predlažu bezvrijednim zastupnicima NE OBVEZUJUĆE RASPOLAGANJE SA PODRŽAVLJENOM ZEMLJOM ! To nije direktiva Brisla , već odluka UDRUŽENE KRIMINALNE ORGANIZACIJE KOJU ČINE ; SVI ZASTUPNICI HRVATSKOG SABORA kako se ta MAFIJA nazvala , sve vlade od 2001 , svi predsjednici ; Mesić , Josipović , Kolinda i ovaj lakrdijaš Milanović ! Ja u proteklih 26 godina nisam mogao KUPITI nekoliko ha zemlje za koju sam šetao da ide na SRANJE ! Prošle godine u Općini Čaglin dadoše nam na JEDNU godinu ! Jebeš hrvatsku , tko je mlađi NAPUŠTAJTE TO BALKANSKO SRANJE !
Farma Lužak
prije 1 dan
Nije gospodinu nitko niti osigurao zemlju niti osigurao otkup već je on sam uložio svoj novac (nebitno vlastiti ili putem kredita) I sve sam napisao. Gospodinu svaka čast i želim mu svako dobro i u životu i u poslu. A oni koji misle da će im država osigurati zemlju i otkup ti su se dobro zajebali, davno je prošlo vrijeme Jugoslavije i dogovorne ekonomije.
Đuro Japaric
prije 1 dan
SASA , NEĆE politička MAFIJA riješiti ZEMLJIŠTE ! Ja to mogu javno reći i napisati jer o tome pišem , govorim i sa MAFIJOM raspravljam od 1995 ! Drugi je problem VODA ! Središnji brdski dio Slavonije NEMA vodu i tu se MORAJU graditi male i velike AKUMULACIJE ! MAFIJA NEĆE ići u PROGRAM imovinskog rješavanja zemlje i izgradnje akumulacija !
SASA FRANIC
prije 1 dan
sve je ovo jako pohvalno i gospodunu zelimo mnogo uspjeha u daljnjem radu. ali ja bih htjeo nesto drugo ovdje napisati. a vezano za sve piskaranje ovjde u raznim clancima o stanju i konkurentnosti HR poljoprivrede, i raznim budalama koji o tome pisu i govore. e pa ova kratka prica je sve sto treba znati, i ovo je skolski primjer za svu HR poljoprivredu.!!!! samo pogledajte u ovu pricu.!!! znaci poljoprivredniku treba osigurati zemljiste. onda bi tu jos bilo dobro imati strategiju razvoja i gdje se sto moze uzgajati. i onda treba imati osiguran otkup ili mogucnost sigurnog plasmana proizvoda. to je ukratko sva filozofija. ne trebaju idiotine iz ministarstva graditi nikakve biciklisticke staze ili placati rate kredita za kucu poljoprivrednika, niti raditi nikakve slicne gluposti. nego ucite idioti iz Ministarstva iz ove price. i to je jedino sto vi trebate raditi i osigurati.